Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) organizirala je u ponedjeljak treću konferenciju “DORA i digitalna otpornost: prilike i izazovi na horizontu digitalne otpornosti” na kojoj se okupilo više od 250 predstavnika financijske industrije, regulatornih tijela i drugih institucija.
Na konferenciji je istaknut utjecaj umjetne inteligencije na digitalnu otpornost, a govorilo se i o novim tehnološkim rizicima te postkvantnoj enkripciji i budućnosti kibernetičke sigurnosti financijskog sektora.
Među sudionicima bili su Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hanfe, Leila Taghizadeh, članica Upravljačkog odbora Europolova Foruma za kvantno sigurni financijski sektor, Sabine Balogh-Preininger, koordinatorica DORA huba austrijskog nadzornog tijela za financijsko tržište (FMA), dr.sc. Ivan Matić, načelnik Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, Mladen Gavrančić, direktor Ureda za informacijsku sigurnost Hanfe, i mnogi drugi.
“Financije sve više postaju digitalne. S razvojem novih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, digitalna otpornost postaje sve važnija. AI alati omogućavaju puno brže i puno efikasnije napade nego što je to do sada bio slučaj i zbog toga kod financijskih subjekata postaje važna sposobnost otpornosti i oporavka nakon samog napada. Kada je riječ o klijentima, investicijskim društvima, odnosno našim subjektima nadzora, tu je važna određena razina financijske pismenosti, digitalne financijske pismenosti. Za subjekte je važno da jako dobro provjere kome povjeravaju svoja financijska sredstva, jesu li to licencirani subjekti. Kada dobiju poruke i ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite, vrlo vjerojatno nisu istinite. Važno je voditi računa o svojim lozinkama, o pristupnim pravima, o linkovima kojima se pristupa web stranicama itd. To su sve mehanizmi koji mogu zaštititi članove financijskog sustava”, izjavila je Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hanfe.
Dodala je da je razina digitalne otpornosti u Hrvatskoj zadovoljavajuća, ali da postoji prostor za napredak.
“To se prvenstveno odnosi na upravljanje rizicima, provedbu aktivnosti za oporavak nakon incidenata i važno je da se razvije svijest da je digitalna otpornost zapravo odgovornost najviših razina upravljanja i da ona mora biti strateška tema”, kazala je.
Kada je riječ o prijavama incidenata, tvrdi da je Hanfa zadovoljna procesom i da proces funkcionira.
“Broj prijava raste, ali raste zbog toga što je DORA stupila na snagu prije godinu i pol pa se tek pojavila obaveza prijave. Mi to svakodnevno pratimo”, rekla je Verić za Financije.hr.
Leila Taghizadeh, članica Upravljačkog odbora Europolova Foruma za kvantno sigurni financijski sektor, osvrnula se na izazove u financijskom sektoru.
“S obzirom na to da se u Hrvatskoj organiziraju ovakve konferencije, jasno je da je osviještenost po pitanju ovog problema veća od prosjeka. Okupljajući sve financijske sektore i raspravljajući o utjecaju DORA-e i o tome kako je možemo koristiti, to je bitan korak. Kada vidimo različite koordinacije u velikim financijskim institucijama i centrima, primjećujemo pozitivne promjene. Najveći je izazov svijest. Važno je osigurati da su tvrtke svjesne problema. Moramo se pobrinuti da je to glavna stavka na vrhu dnevnog reda izvršnih direktora i upravnih odbora tvrtki. To će biti izazovno. Za to je potrebna velika koordinacija. Niti jedna banka ili institucija ne može to sama raditi. Uvijek ćemo biti ograničeni radom najsporije institucije”, kazala je Taghizadeh.
Ističe i da sve informacije koje objavimo na internetu moraju biti zaštićene enkripcijom kako nitko ne bi mogao imati pristup tim informacijama ako to ne želimo, a druga bitna stavka su digitalni potpisi, odnosno osigurati da ne budu promijenjeni u budućnosti.
Koordinatorica DORA huba austrijskog nadzornog tijela za financijsko tržište (FMA), Sabine Balogh-Preininger, smatra da nije dovoljno napraviti samo jedan korak kako bi se osigurala digitalna otpornost, nego da je potreban konstantan trud.
“Mislim da se u Europi svi uglavnom susrećemo s istim izazovima, naravno postoje razlike u sektorima, ali svima je umjetna inteligencija jedan od izazova, uz mnoge druge. Financijski sektor je u najvećoj opasnosti i njega najviše napadaju jer u njemu ima dosta informacija i novca, ali rekla bih da su banke malo više izložene napadima”, naglasila je.
“Vjerujem da su svi u ovom sektoru svjesni tog rizika i mislim da je DORA poboljšala osviještenost ovdje, ali trud za jačanje digitalne otpornosti i dalje traje. Transparentnost je definitivno porasla od implementacije DORA-e”, dodala je.
Kaže da nije lako prijaviti određene napade pa su zato neke tvrtke uvele sustave i procese za to. Postoje razni kriteriji prema kojima se određuje kada se nešto treba prijaviti.
“Cilj je prijaviti samo značajne incidente”, rekla je za Financije.hr.
Pročitajte još:
DORA (Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti) je uredba Europske unije kojom se utvrđuju stroga pravila o digitalnoj sigurnosti i operativnoj otpornosti za financijski sektor, a u Hrvatskoj njezinu provedbu nadziru Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Uredba DORA primjenjuje se od 17. siječnja 2025. godine.
Jedan odgovor
Istina.