Inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu u travnju je usporila na 2,8 posto, pokazali su preliminarni podaci britanskog statističkog ureda ONS. Time je rast potrošačkih cijena bio niži od očekivanja ekonomista, koji su prema Reutersovoj anketi predviđali pad inflacije na tri posto, nakon 3,3 posto u ožujku.
Pad inflacije ponajprije je posljedica nižih cijena električne energije i plina, nakon što je 1. travnja na snagu stupila nova energetska cjenovna granica regulatora Ofgema. Na smanjenje su utjecale i mjere državne potpore za račune za energiju te niže veleprodajne cijene energije prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Glavni ekonomist ONS-a Grant Fitzner rekao je da je godišnja inflacija osjetno pala zahvaljujući nižim cijenama električne energije i plina. Dodao je da su manji rast računa za vodu i odvodnju te cestovnih poreza, u usporedbi s prošlom godinom, također pridonijeli smanjenju inflacije.
Inflaciju su dodatno spustile cijene hrane, osobito čokolade i mesnih proizvoda, kao i cijene paket-aranžmana za putovanja. S druge strane, pad su djelomično ublažili rast cijena benzina i dizela te poskupljenje odjeće i obuće.
Ipak, usporavanje inflacije moglo bi biti kratkog daha. Viši troškovi energije povezani s ratom u Iranu tek bi se trebali jače preliti na potrošačke cijene. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao neto uvoznik energije, posebno je osjetljivo na rast cijena nafte i plina.
Britanska vlada zbog toga je pod pritiskom da snažnije ublaži energetske troškove kućanstava, ali i da bolje iskoristi preostale domaće naftne i plinske rezerve u Sjevernom moru. Ministrica financija Rachel Reeves trebala bi najaviti reforme kojima bi parlament dobio veću ulogu u odobravanju ključnih energetskih projekata.
Bank of England sada se nalazi u vrlo nezgodnoj poziciji. S jedne strane, inflacija je u travnju usporila više nego što se očekivalo. S druge strane, rast cijena energije zbog rata na Bliskom istoku mogao bi ponovno podići ukupnu inflaciju i odgoditi povratak prema cilju od dva posto.
Središnja banka posebno prati takozvane sekundarne učinke, odnosno mogućnost da skuplja energija potakne zahtjeve za većim plaćama i nova poskupljenja poduzeća prema potrošačima. Bank of England već je poručio da je spreman koristiti monetarnu politiku ako inflacijski pritisci ojačaju.
Tržišta trenutačno većinom očekuju da bi Bank of England u srpnju mogao podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, čime bi ključna stopa porasla na četiri posto.
No središnja banka mora paziti i na slabljenje gospodarstva. Britanski rast ostaje slab, a tržište rada pokazuje znakove hlađenja. Podaci objavljeni u utorak pokazali su da je stopa nezaposlenosti u tri mjeseca do ožujka porasla na pet posto, s 4,9 posto u veljači.
Zbog toga dio ekonomista očekuje da će Bank of England na idućem sastanku 18. lipnja zadržati kamatne stope nepromijenjenima, ne želeći prerano reagirati ni u jednom smjeru.
George Brown, viši ekonomist Schrodersa, ocijenio je da je inflacija u travnju napravila korak unatrag, ali bi krajem proljeća mogla ponovno snažno porasti.
Prema njegovoj procjeni, više cijene energije mogle bi ove godine podići inflaciju iznad četiri posto, iako je ranije izgledalo da će se tijekom ljeta približiti cilju od dva posto.
Pročitajte još:
Ključno pitanje sada je hoće li se energetski šok preliti u šire formiranje cijena i plaća. Slabije tržište rada i krhki rast mogli bi ograničiti taj rizik, ali Bank of England, nakon niza globalnih šokova posljednjih godina, teško može dopustiti pretjerano opuštanje.
Zato travanjski pad inflacije za Britaniju nije kraj problema, nego samo kratko olakšanje. Ako rat u Iranu nastavi držati cijene energije visoko, središnja banka morat će birati između dva loša ishoda: viših kamata koje guše rast ili čekanja koje riskira novi inflacijski val.
