Neke od članica Europske unije (EU) podržavaju novi prijedlog Europske komisije o takozvanom prešutnom odobravanju energetskih projekata modernizacije dok nekolicina smatra da bi to bilo u suprotnosti s nacionalnim kompetencijama.
Detalj, u pregovorima oko kojeg sada posreduje Cipar kao zemlja koja predsjeda EU-om, iznimno je bitan jer je modernizacija elektroenergetskog sustava ključna za energetsku tranziciju, a u nizu zemalja, što se odnosi i na Hrvatsku, projekti napreduju sporije no što se želi ponajprije zbog sporosti procedura odobravanja dozvola.
Zapravo, to prešutno odobravanje postaje trenutačno jedna od politički najeksplozivnijih tema u pregovorima oko modernizacije mreže.
Prema prijedlogu, projekti energetske infrastrukture bi mogli prijeći u slijedeću fazu dobivanja dozvola automatski ako nacionalna nadležna tijela na odgovore na zahtjeve u predviđenim rokovima.
Taj koncept tihog odobrenja uznemirio je neke članice koje smatraju da im Bruxelles na taj način želi oduzeti dio nadležnosti.
Argument je Europske komisije da je iznimno važno ubrzati provođenje projekata koji se tiču izgradnje pogona na obnovljive izvore i modernizacije mreže. Poznato je da je kapacitet mreže jedna od bitnih zapreka za priključenje rastućeg broja takvih pogona.
Štoviše, takvi projekti bi, po mišljenju Bruxellesa, trebali od samog početka uživati status posebnog javnog interesa ako se ne dokaže suprotno.
U dokumentu Europske komisije se ističe da bez pomaka u tom kontekstu nije moguće ostvariti klimatsku neutralnost EU-a do 2050. godine.
Prema analizi Bruxellesa, projekti koji se tiču distribucijske mreže znaju trajati između 3,5 i 7,5 godina, a oni vezani za prijenosnu mrežu između sedam i deset godina upravo zbog sporosti u izdavanju potrebnih dozvola.
Prijedlog podrazumijeva da, ovisno o složenosti projekta, ako nacionalne vlasti ne reagiraju u roku od dvije do tri godine automatski će se smatrati da su sve potrebne dozvole odobrene i procedure ispoštovane.
U tom kontekstu su čest problem priključenja vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu i prekogranične konekcije.
No, zemlje koje se ne slažu s takvim pristupom ističu da bi on stvorio pravnu neizvjesnost, oslabio nacionalne administrativne procedure te oslabio nadzor nad utjecajem projekata na okoliš.
Stoga traže veću fleksibilnost u dizajniranju pravila mogućeg prešutnog odobravanja. Drugim riječima, ono bi možda moglo postojati kao opcija, a ne kao obveza.
Konkretno, zemlje kao što su Danska, Nizozemska, Poljska ili Slovenija smatraju prijedlog iz Bruxellesa razumnim dok se Francuska i Njemačka opiru, izjavio je jedan europski dužnosnik.
Vrlo je moguće da bi u konačnici izbor prihvaćanja pristupa prešutnog odobrenja ostao na pojedinoj zemlji članici.
“Europska komisija želi da prešutno odobrenje vrijedi za sve, a ciparsko predsjedništvo predlaže da se to odnosi samo na konačnu odluku o provođenju projekta”, rekao je za Euronews drugi europski dužnosnik.
Sada se na tom pitanju lome koplja u kontekstu izrade takozvanog mrežnog paketa Europske komisije.
Problem je što je u mnogim zemljama, a tako je i u Hrvatskoj, pitanje izdavanja dozvola usko povezano s vlasništvom nad zemljištem, lokalnom upravom, prostornim planiranjem i pitanjima zaštite okoliša. Drugim riječima, vlade se ne žele naći u situaciji da ih se krivi za provođenje projekata o kojima je odlučio Bruxelles.
Pročitajte još:
Stvar je posebno komplicirana tamo gdje je prostorno planiranje, kao u Austriji i Njemačkoj, nacionalna nadležnost jer se u tekstu prijedloga radi na definiranju odredbi o tome koliko daleko mogu ići vlade u određivanju područja na kojima se zabranjuje izgradnja pogona na obnovljive izvore.
Ciparsko predsjedništvo ima ambiciju postići opći dogovor na sastanku ministara energetike 26. lipnja kako bi se u nastavku godine moglo ući u pregovore s Europskim parlamentom.
