Hrvatsko gospodarstvo raslo je tijekom 2023. godine po stopama višim od prosjeka EU-a, a projekcije govore da bi se takva kretanja trebala nastaviti i sljedeće godine.
Prema zadnjim procjenama Državnog zavoda za statistiku, prenosi Hina, bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno je porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao za 2,6 posto i 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen na 2,8 posto na godišnjoj razini. Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo tri posto na godišnjoj razini, a 0,3 posto na kvartalnoj razini.
Eurostat je, naime, objavio da je u trećem tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,1 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.
Premijer Andrej Plenković koncem studenoga isticao je da je Hrvatska prva u Europskoj uniji (EU) po rastu BDP-a u trećem kvartalu.
“Koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije govori podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.”, istaknuli su iz Vlade, dodavši da su na rast BDP-a najveći utjecaj imali nastavak rasta potrošnje kućanstava od tri posto, kao i sve brži rast investicija u fiksni kapital, koji je iznosio 6,1 posto.
No, bilo je i kritičara i onih koji su upozoravali na lošu strukturu BDP-a. Tako je Hrvatska udruga poslodavaca istaknula da je rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini iznad očekivanja, ali i upozorila da loša struktura rasta BDP-a najavljuje izazove s kojima će se gospodarstvo boriti u nadolazećim mjesecima.
Poslodavce zabrinjava snažan pad izvoza roba, što je direktna posljedica usporavanja ekonomija u okruženju i recesije u ekonomijama najznačajnijih trgovinskih partnera. Pad izvoza usluga pokazuje da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta, kazali su iz HUP-a napominjući da podaci trećeg tromjesečja sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca.
HUP je pozvao i na donošenje mjera kojima bi se omogućilo dizanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga, kako bi zadržali izvozni potencijal. Hrvatski je izvoz, kako navode u udruzi poslodavaca, opterećen poreznim tretmanom rada, ali i cijenom električne energije za tvrtke, koja je iznad prosjeka EU.
HUP je predvidio da će u posljednjem kvartalu 2023. godine rast usporiti prema dva posto, sukladno pogoršanju poslovne klime u euro području, dakle padu izvoza i pogoršanju uvjeta financiranja koje ugrožavaju privatne investicije, procjenjuju u HUP-u.
U proračunskom planu za 2024. godinu realna stopa rasta BDP-a koju očekuje vlada iznosit će 2,8 posto, pa bi gospodarstvo nagodinu trebalo rasti po istoj stopi koju vlada očekuje i za ovu godinu. Realni rast BDP-a bit će prema vladinim očekivanjima ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.
Na tržištu rada vlada očekuje pozitivna kretanja, pa bi anketna nezaposlenost u 2024. trebala pasti na 5,7 posto, nakon 6,1 posto u ovoj godini. Bruto plaće trebale bi nominalno porasti za devet posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 2023. i rasta od 14,6 posto. Inflacija bi trebala izraženije usporiti i to s osam posto u ovoj, na 3,1 posto u 2024. godini.
Što se tiče fiskalnog okvira, očekuje se pogoršanje fiskalne pozicije RH te se nakon manjka proračuna opće države ove godine od 0,3 posto BDP-a u idućoj očekuje manjak od 1,9 posto BDP-a. Time je i dalje ispunjen kriterij proračunskog manjka prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se prema vladinim očekivanjima sa 60,7 posto u 2023. na 58 posto u 2024. godini.
Hrvatska narodna banka pak očekuje da bi bruto domaći proizvod (BDP) mogao ove godine realno porasti za 2,6 posto, a u 2024. godini za tri posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 8,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na četiri posto. Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, dok je oporavak u europodručju odgođen za početak iduće godine, za Hrvatsku se očekuje nešto snažniji rast. Naime, BDP bi na razini cijelog europodručja trebao u 2023. porasti za 0,6 posto, a u 2024. za 0,8 posto.
Pritom očekivani rast u Hrvatskoj odražava jačanje osobne potrošnje, koja bi nakon 2,9 posto u ovoj u 2024. trebala ubrzati na 3,9 posto, prognoze su središnje banke.
Inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini je niža od očekivanja unatoč višim cijenama energije, dok se u idućoj godini očekuje niža inflacija cijena svih komponenata.
Po prognozama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, rast BDP-a ove će godine iznositi 2,3 posto, iduće dva posto, a u 2025. godini 2,8 posto, dok će inflacija dosegnuti osam posto, iduće usporiti na četiri, a u 2025. na 2,3 posto.
Pročitajte još:
Europska komisija za iduću godinu Hrvatskoj prognozira rast od 2,5 posto. Hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini porast će za 2,3 posto, a u 2024. za 2,5 posto, dok će inflacija nakon ovogodišnjih 8,1 posto u idućoj godini usporiti na 3,6 posto, prognoze su glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih “HUB Izgleda”.
Glavni ekonomisti očekuju da će službeni podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni početkom iduće godine, pokazati rast realnog BDP-a po stopi od 2,3 posto, pri čemu se raspon njihovih očekivanja kreće u okviru uskog intervala između 2,1 i 2,4 posto.
