Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u znatno niži od prosjeka eurozone i EU

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio je i na kraju rujna 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali podaci europskog statističkog ureda Eurostata.

Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju trećeg prošlogodišnjeg kvartala 89,9 posto i bio je manji za 0,4 posto nego na kraju lipnja. Isti pad zabilježen je i na razini EU-a, gdje se spustio na 82,6 posto BDP-a, prenosi Hina. U odnosu na kraj lipnja 2022. godine smanjen je u prosjeku za oko 2,2 posto.

Udio duga u BDP-u blago se smanjio na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao nešto snažnije od javnog duga. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna smanjen je na oba područja u prosjeku za oko 2,2 posto.

Na kraju rujna 2023., bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,7 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,8 bilijuna eura.

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju rujna iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju lipnja. Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je bio 65,5 posto veći od BDP-a. Slijedi Italija gdje je premašio BDP za 40,6 posto. Skupina zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a obuhvaća i Francusku, Španjolsku, Belgiju te Portugal.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 47,9 milijardi eura i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj lipnja. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju rujna na 64,4 posto, sa 66,5 posto na kraju lipnja, odražavajući snažniji rast gospodarstva. Na kraju rujna 2022. iznosio je 45,8 milijardi eura, što je tada odgovaralo 69,8 posto BDP-a.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošlogodišnjeg rujna bila Njemačka sa 64,8 posto. Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 18,2 posto.

I na kraju rujna udio duga u BDP-u bio je u 18 zemalja EU-a manji nego na kraju lipnja, a najviše se smanjio na Cipru, za 5,6 posto. Slijede Luksemburg i Portugal gdje je bio manji za 2,6 odnosno za 2,5 posto. U skupini je i Hrvatska s udjelom duga u BDP-u u rujnu manjim za 2,2 posto nego na sredini godine. Najviše je pak porastao u Belgiji, za 2,1 posto. Na drugom je mjestu Latvija s povećanjem udjela u odnosu na kraju lipnja za 1,9 posto.

Na kraju rujna javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u osam zemalja EU-a veći nego u istom razdoblju 2022. godine. Time se skupina proširila za dvije zemlje. Najviše je u odnosu na rujan 2022. porastao u Belgiji, za 2,5 posto, a blizu su i Estonija i Litva gdje je uvećan za 2,3 odnosno za dva posto.

Daleko najveći pad bilježili su pak Grčka i Portugal, za 12 odnosno za 11 posto. Blizu je i Cipar gdje se smanjio za 10,3 posto. Eurostat je u skupini izdvojio i Hrvatsku s udjelom duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna nižim za 5,5 posto nego na kraju rujna 2022. Najbliže je Hrvatskoj Irska gdje se smanjio za 4,9 posto.