Hrvatska postigla smanjenje emisije CO2 uz rast BDP-a

Stockcake.com
Staklenički plinovi, Foto: Stockcake.com

U trećem tromjesečju 2024. emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije procijenjene su na 767 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2-eq), što je smanjenje od 0,6 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. godine. Tada je, kako je objavio ured za statistiku EU, Eurostat, emisija stakleničkih plinova iznosila 772 milijuna tona CO2-eq.

Ekvivalent ugljičnog dioksida ili CO2 ekvivalent (CO2-eq), metrička je mjera koja se koristi za usporedbu emisija različitih stakleničkih plinova na temelju njihovog potencijala globalnog zatopljenja, pretvaranjem količina drugih plinova u ekvivalentnu količinu ugljičnog dioksida s istim globalnim zatopljenjem.

Gospodarski sektori odgovorni za najveća smanjenja između kvartala bili su opskrba električnom energijom i plinom, gdje je prema podacima Eurostata razvidno smanjenje od 6,7 posto te transport i skladištenje, sa smanjenjem od 0,9 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) EU zabilježio je rast od 1,3 posto u trećem kvartalu 2024. u usporedbi s istim kvartalom 2023.

U trećem kvartalu 2024. procijenjeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova u 16 zemalja EU u usporedbi s istim kvartalom 2023.

Najveća smanjenja stakleničkih plinova procijenjena su za Austriju, i to sa 7,8 posto smanjenja a slijede, Mađarska sa smanjenjem od 3,3 posto i Danska sa smanjenjem od 2,8 posto.

Od tih 16 zemalja EU, četiri su zabilježile pad BDP-a a među njima su i Mađarska, Austrija, Estonija i Rumunjska, odnosno i one države kod kojih je primjetno smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Za ostalih 12 zemalja EU, kao što su Malta, Hrvatska, Španjolska, Danska, Češka, Portugal, Francuska, Nizozemska, Poljska, Belgija, Finska i Njemačka, Eurostat je procijenio da su smanjile emisije uz rast BDP-a.

Podsjećamo i da je Hrvatska gospodarska komora zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Glavnom upravom za klimu Europske komisije te Europskom izvršnom agencijom za klimu održala edukacije kako bi olakšala ulaganje Inovacijskog fonda od 4,6 milijardi eura iz Sustava trgovanja emisija EU u vrhunske europske projekte koji koriste tehnologije s nultom neto stopom emisije, baterije za električna vozila i proizvodnju obnovljivog vodika.

Inovacijski fond predstavlja jedan od najvećih programa financiranja za inovativne tehnologije koje smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Do sada su u Hrvatskoj kroz ovaj fond financirani projekti usmjereni na smanjenje emisija u cementnoj i metalnoj industriji, kao i oni fokusirani na povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari