Sinergija umjetne inteligencije i industrijske robotike predstavlja temelj četvrte industrijske revolucije koja transformira tradicionalne tvorničke strojeve u autonomne, prilagodljive i inteligentne sustave, ustvrdio je stručnjak Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) Goran Buturac u analizi koju je posvetio futurističkom svijetu industrije i načinu na koji se u tom kontekstu može snaći Hrvatska.
Kako ističe, broj industrijskih robota u svijetu u razdoblju od 2015. do 2025. povećao se za više od tri puta, s 1,6 milijuna na 5,1 milijuna.
Najviše je takvih robota instalirano u električnoj i elektroničkoj industriji, gotovo četvrtina ili 23,5 posto. Druga je po udjelu automobilska industrija s 22,9 posto, a onda slijedi proizvodnja metala, postrojenja i opreme s udjelom od 18,1 posto.
U proizvodnji plastike i kemijskih proizvoda prisutnost je 4,3 posto, a u proizvodnji hrane tri posto.
Geografski promatrano dominira Azija jer je na tom kontinentu u prošloj godini instalirano 76 posto od ukupnog broja industrijskih robota, a Europka je na drugom mjestu iako s puno manjim udjelom od tek 12 posto. Samo na Kinu otpada 59 posto svih instalacija na globalnoj razini.
Zanimljiv je slučaj Luksemburga koji je vodeći izvoznik industrijskih robota u Europi, no zbog svoje uloge glavnog distribucijskog i logističkog središta za velike globalne proizvođače robotike. Ta zemlja nema masovnu domaću proizvodnju takvih robota, ali drži čak 31,3 posto ukupnog izvoza Europske unije (EU).
Štoviše, na ljestvici globalnih izvoznika Luksemburg je plasiran na drugom mjestu iza Japana. Upravo iz te zemlje Luksemburg uvozi 99,9 posto industrijskih robota. Najviše se oni dalje distribuiraju u Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku.
Buturac ističe da su, izuzme li se Luksemburg, predvodnice europskog izvoza industrijskih robota u apsolutnom smislu Njemačka, Francuska i Nizozemska na koje ukupno otpada trećina izvoza EU-a. U prošloj godini EU je izvezao u industrijskim robotima vrijednost od 746,6 milijuna eura.
Hrvatska je u razdoblju od 2023. do kraja prošle godine povećala izvozni udio u industrijskoj robotici EU-a s 0,01 na 0,05 posto i time se uspjela maknuti s dna ljestvice jer su slabije u tom smislu u 2025. bile Latvija, Litva, Cipar i Malta.
No, ono što je zanimljivo istaknuti je da je Hrvatska u prošloj godini bila europska zemlja s najvećim relativnim uvoznim rastom industrijskih robota.
“Puna zaposlenost i nedostatak kvalificirane radne snage u brojnim proizvodnim nišama nameću robotizaciju ne samo industrijskog sektora već i cjelokupnog gospodarstva Hrvatske kao nepresušnu potrebu, ali i preduvjet jačanja konkurentnosti i snažnije gospodarske ekspanzije. Iako je dinamika robotizacije relativno spora, nimalo ne iznenađuju pozitivni trendovi rasta primjene industrijskih robota što se ogleda kroz snažan rast njihova uvoza zabilježen u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska je u 2025. godini povećala uvoz industrijskih robota čak 4,2 puta u odnosu na 2024. godinu. U razdoblju od 2022. do 2025. uvoz industrijskih robota povećan je 9 puta”, ističe Buturac.
Napominje da se dio tako dinamičnog uvoznog rasta može pripisati relativno maloj osnovici u razdoblju prije 2022.
“Međutim, značajan uvozni rast u posljednjih nekoliko godina je ohrabrujući smjer za jačanje konkurentskih pozicija domaćeg gospodarstva na globalnom tržištu”, ocjenjuje se u analizi.
Najveći dobavljač industrijskih robota za Hrvatsku je Italija s udjelom u prošloj godini od 64,9 posto.
Hrvatska najviše iz Italije uvozi robote namijenjene metaloprerađivačkoj industriji u područjima zavarivanja, bojanja i lakiranja, te robote za pakiranje i paletizaciju u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića i u farmaceutskom sektoru.
Iako obujmom relativno malen, izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske, uz blaže oscilacije, kontinuirano se povećava od 2006. do 2025. godine.
“U tom je razdoblju Hrvatska povećavala izvoz visokotehnoloških proizvoda u prosjeku godišnje za 7,7 posto. To je znatno veća stopa rasta u odnosu na prosječnu stopu rasta zemalja EU-a koja je iznosila 4,9 posto. Također, uočava se kako je Hrvatska od 2021. do 2025. ubrzala izvozni rast. U tom je razdoblju izvoz visokotehnoloških proizvoda Hrvatske u prosjeku godišnje rastao 8,3 posto. Istovremeno, izvoz Europske unije se povećavao 6,2 posto”, ustvrdio je Buturac.
Zaključak je kako, unatoč značajnom tehnološkom jazu koji Hrvatska ima u odnosu na razvijenije zemlje EU-a, najnovija kretanja upućuju na a pozitivan trend konvergencije, odnosno smanjivanja tog jaza.
Pročitajte još:
Inače, prema podacima Eurostata, u prošloj godini EU je imao trgovinski višak u segmentu visokotehnoloških proizvoda od 32,4 milijarde eura budući da je izvezena vrijednost bila 566,5 milijardi eura, a uvoz je iznosio 534,1 milijardu eura. To je druga godina uzastopce pozitivne trgovinske bilance u visokotehnološkim proizvodima nakon četiri godine manjka.
U zadnjih desetak godina proizvodnja takvih proizvoda u EU je u prosjeku godišnje rasla šest posto.
