Tržište stambenih nekretnina u Europskoj uniji u razdoblju od 2024. do 2026. godine pokazuje izražene razlike među državama članicama, uz značajne oscilacije u broju transakcija, prema podacima Eurostata. U prvom tromjesečju 2026. broj prodanih stambenih jedinica smanjio se u devet zemalja, pri čemu je najveći pad zabilježen u Hrvatskoj, za 42,2 posto.
Slijedi Bugarska s padom od 18,5 posto i Finska s 11,8 posto. S druge strane, broj prodanih stambenih jedinica povećan je u sedam zemalja, s najvećim rastom zabilježenim na Cipru (13,6 posto) i u Danskoj (8,4 posto).
Promatrajući dostupne podatke za cijelu prošlu godinu, prodaja kuća porasla je u odnosu na 2024. u većini zemalja. Ipak, broj prodanih stambenih jedinica bio je manji u tri od 18 zemalja za koje su dostupni podaci. Među njima je i Hrvatska s najvećim padom od 4,1 posto. Zatim su Bugarska i Poljska s padom broja prodanih stambenih jedinica od 2,5 odnosno 1,1 posto.
Najveći porast zabilježen je u Sloveniji, za 29,9 posto. Na drugom mjestu je Litva s 22,8 posto, a na trećem Austrija s 21,4 posto.
U četvrtom tromjesečju 2025. broj prodanih stambenih nekretnina smanjio se u četiri zemlje, s padom u Luksemburgu (31,3 posto), Hrvatskoj (13,7 posto) i Portugalu (3,6 posto). Povećan je u 13 zemalja, s najvećim porastom zabilježenim u Mađarskoj (23,5 posto) i Austriji (20,2 posto).
U 2025. godini su cijene kuća u eurozoni zabilježile porast od 5,3 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih stanova također značajno porasla za 16,5 posto.
Uz podatke za 2026. i 2025. godinu, statističari su prikazali i rezultate za 2024. Prema njima je na godišnjoj razini broj prodanih stambenih jedinica bio manji u šest zemalja, dok se u 12 povećao.
Pročitajte još:
Tada je najveći pad broja transakcija zabilježen u Sloveniji (17,7 posto), Hrvatskoj (13,9 posto) i Francuskoj (9,4 posto). Istodobno, najveći porasti zabilježeni su u Luksemburgu (47,1 posto), Mađarskoj (34,8 posto) i Nizozemskoj (17 posto). U 2024. godini su cijene kuća u eurozoni porasle za 2,2 posto, a ukupna vrijednost prodanih stanova je porasla za 4,2 posto.
Dok su cijene stambenih nekretnina u eurozoni nastavile rasti, broj transakcija varira, s pojedinim tržištima koja bilježe snažne padove, poput Hrvatske, i drugima koja bilježe oporavak ili rast. Ovakva kombinacija rasta cijena i nestabilnog volumena prodaje upućuje na tržište pod utjecajem promjena u potražnji, financijskim uvjetima i dostupnosti stanovanja, a do toga je vjerojatno došlo zbog raznih geopolitičkih situacija u posljednjih nekoliko godina.
