Hrvati štede 77 eura mjesečno u 2024. godini

Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno, što je za četiri eura više u odnosu na prošlu godinu, prema istraživanju agencije IMAS koje je provedeno u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Grupe.

Dodali su da je do rasta štednje došlo iako 53 posto građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine. Rezultati istraživanja provedenog na uzorku od 500 ispitanika pokazali su da 23 posto građana uopće ne štedi, a među onima koji štede, njih 31 posto mjesečno odvaja 51 do 100 eura. Prije 10 godina Hrvati su u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.

Srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, ima najveći prosječan iznos među štedišama, 105 eura mjesečno. Zatim su mladi od 15 do 34 godine i oni štede oko 71 euro mjesečno, a stariji, od 60 i više godina, u prosjeku štede oko 42 eura mjesečno. Što se tiče spola, muškarcima na kraju mjeseca u prosjeku ostane nešto veći iznos, 82 eura, nego ženama, 70 eura.

Oko 66 posto štediša odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine i tako štede, dok 34 posto građana odvaja unaprijed određen fiksni iznos.

U odnosu na štediše u zemljama srednje i istočne Europe, Hrvati su među onima koji štede manje, a nakon njih su Rumunji sa 72 eura mjesečno i Srbi s 55 eura. Austrijanci pak u prosjeku štede oko 308 eura mjesečno, Česi 134 eura, Slovaci 133 eura, a Mađari 116. Na godišnjoj razini najviše se povećala štednja u Mađarskoj, za 11 eura više, dok je u Češkoj pala za 10 eura.

Najviše Hrvata, njih 65 posto, štedi kako bi imali novac za hitne slučajeve, nakon toga su oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, njih 45 posto, a 21 posto građana štedi za mirovinu. Za obrazovanje štedi samo sedam posto građana, a za kupovinu kuće, stana ili auta 28 posto, dok 17 posto građana čuva novac za odmor.

Ljudi najviše čuvaju novac na tekućem računu, 51 posto, a 37 posto ih koristi štedni račun ili knjižicu. Ima i onih koji koriste životno osiguranje kao oblik štednje, njih je 23 posto. Zanimljivo je da neki ljudi čuvaju novac kod kuće ili u sefu, čak 18 posto građana štedi na taj način.

Prema istraživanju, u Slovačkoj najviše ljudi štedi kako bi imali zalihe za iznenadne situacije, čak 89 posto, iz istog razloga u Češkoj štedi 86 posto građana, a u Rumunjskoj 75 posto. Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje, u tom segmentu predvode štediše u Slovačkoj s 25 posto i Rumunjskoj s 24 posto. Rumunji i Srbi, kao i Hrvati, svoj novac najviše čuvaju na tekućem računu, njih 66 odnosno 33 posto. S druge strane, Austrijanci, Česi, Slovaci i Mađari najčešće koriste štedne račune ili knjižice.

Oko 51 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da štedi jednako kao i prije dvije ili tri godine, pet posto ispitanika tvrdi da štede više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Veliki broj ispitanika je morao značajno smanjiti potrošnju zbog rasta cijena, njih 28 posto, a samo jedan posto ih nije moralo smanjiti potrošnju. Potrošnju su najviše morali smanjiti stariji građani.