Greenpeace je objavio da su u blizini više fosilnih postrojenja u Hrvatskoj izmjerene povišene koncentracije plinova štetnih za zdravlje i klimu, uključujući metan, hlapljive organske spojeve, ugljikov monoksid i sumporov dioksid.
Rezultati su predstavljeni ispred Podzemnog skladišta plina Okoli, gdje su aktivisti Greenpeacea pozvali nadležne institucije da pojačaju nadzor fosilne infrastrukture, zaštite zdravlje građana i dosljedno provode nova europska pravila o smanjenju emisija metana.
Terensko istraživanje proveli su stručnjaci Greenpeacea Njemačke i Hrvatske te Greenpeaceovih istraživačkih laboratorija. Mjerenja su provedena početkom lipnja na osam lokacija u Hrvatskoj, a na šest njih zabilježene su povišene koncentracije jednog ili više promatranih plinova.
Povišene koncentracije metana otkrivene su na tri lokacije: objektima frakcionacije Ivanić Grad, sabirnoj stanici IVA-1 u Ivanić-Gradu i sjevernom dijelu Podzemnog skladišta plina Okoli.
Povišene koncentracije hlapljivih organskih spojeva zabilježene su na objektima frakcionacije Ivanić Grad, sabirnoj stanici IVA-1 te južnom dijelu Podzemnog skladišta plina Okoli.
Ugljikov monoksid izmjeren je u povišenim koncentracijama na plinskoj stanici Molve istok, sabirnoj stanici IVA-1 i kod Rafinerije Rijeka na Urinju. Povišene koncentracije sumporovog dioksida otkrivene su na jednoj lokaciji, plinskoj stanici Molve istok.
Iz Greenpeacea upozoravaju da je metan jedan od najvažnijih plinova kada je riječ o kratkoročnom ublažavanju klimatske krize. Iako se u atmosferi zadržava kraće od ugljikova dioksida, njegov je učinak zagrijavanja snažan, zbog čega se smanjenje emisija metana smatra jednim od najbržih načina za ublažavanje globalnog zagrijavanja.
“Dok ljudi diljem Europe umiru zbog toplinskih valova, industrija fosilnih goriva mora učiniti sve da smanji emisije metana. Metan je odgovoran za gotovo trećinu dosadašnjeg globalnog zagrijavanja. Smanjenje emisija metana smatra se jednim od najbržih, najjeftinijih i najučinkovitijih načina ublažavanja klimatske krize, uz istodobno poboljšanje kvalitete zraka”, izjavila je Petra Andrić iz Greenpeacea.
Greenpeace podsjeća da nova Uredba EU-a o metanu propisuje uklanjanje izvora onečišćenja te od 5. veljače 2026. zabranjuje rutinsko spaljivanje plina na baklji.
Rutinsko spaljivanje na baklji praksa je spaljivanja plina tijekom uobičajene proizvodnje nafte i plina umjesto njegova hvatanja i korištenja. Iako se baklja koristi kako bi se spalio metan, proces može biti neučinkovit, pa dio neizgorenog metana dospijeva u atmosferu.
Takva praksa, upozorava Greenpeace, lokalno stanovništvo može izložiti i toksičnim hlapljivim organskim spojevima, poput benzena, toluena i ksilena.
Mjerenja su provedena uređajem Gas Sniffer 4D, koji omogućuje mobilno uzorkovanje zraka i detekciju plinova u okolini industrijskih postrojenja.
“Mobilno uzorkovanje zraka djelotvorna je metoda za neovisan nadzor industrije fosilnih goriva. Izuzetno je važno da sama industrija kontinuirano provodi ovakva mjerenja te da se izvori onečišćenja odmah uklanjaju”, izjavila je Jael Kluchert iz Greenpeacea Njemačke.
Analizu prikupljenih podataka proveli su znanstvenici Greenpeaceovih istraživačkih laboratorija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Laboratoriji djeluju pri Sveučilištu u Exeteru i pružaju znanstvenu podršku uredima Greenpeacea u različitim područjima zaštite okoliša.
Dr. Aidan Farrow iz Greenpeaceovih istraživačkih laboratorija rekao je da analiza koncentracija, smjerova vjetra i pozadinskih uvjeta upućuje na to da su neka naftna i plinska postrojenja ispuštala metan i druge onečišćujuće tvari u zrak.
“Ugljikov monoksid i sumporov dioksid plinovi su povezani sa spaljivanjem fosilnih goriva na baklji te izgaranjem u motorima ili postrojenjima. Emisije metana i drugih hlapljivih organskih spojeva nastaju kod nepotpunog izgaranja fosilnih goriva ili uslijed curenja iz uređaja i opreme. Ti onečišćivači mogu biti opasni za ljude i okoliš”, rekao je Farrow.
Petra Andrić poručila je da je Greenpeace ranije pomoću termovizijske kamere već bilježio istjecanja plina na fosilnoj infrastrukturi, a da novo istraživanje pokazuje koji su plinovi pronađeni oko industrijskih postrojenja.
“Industrija fosilnih goriva više nema izgovora”, rekla je Andrić.
Greenpeace poziva Vladu da dosljedno provodi Uredbu o metanu i izradi plan postupnog ukidanja fosilnog plina do 2035. godine.
Pročitajte još:
Organizacija je nedavno pokrenula i projekt Detektor metana, interaktivnu kartu baklji metana diljem Hrvatske, kojom građane želi uključiti u praćenje aktivnosti fosilnih postrojenja u njihovoj blizini.
Objavljeni nalazi dolaze u trenutku kada se pitanje metana sve više pomiče iz uskog okolišnog segmenta u širu energetsku i regulatornu raspravu. Za Hrvatsku to znači da fosilna infrastruktura, od skladišta plina do rafinerija i plinskih stanica, više neće biti promatrana samo kroz sigurnost opskrbe, nego i kroz utjecaj na zdravlje, kvalitetu zraka i klimatske obveze.
