FAO: Cijene hrane pale u veljači na najnižu razinu u tri godine

Cijene hrane pale su u veljači 2024. na najnižu razinu u tri godine zbog znatno jeftinijih žitarica, iako su meso i šećer bili skuplji, izvijestila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u veljači za 0,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj ove godine, na prosječna 117,3 boda, najnižu razinu od veljače 2021. godine. U odnosu na prošlogodišnju veljaču njegova je vrijednost niža za 10,5 posto.

Najviše su u veljači pojeftinile žitarice, za pet posto u odnosu na siječanj, odražavajući pad cijena kukuruza zbog očekivanja obilne žetve u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina. Pojeftinila je i pšenica, zbog snažnog tempa ruskog izvoza.

Izrazitije su pale i cijene biljnih ulja, za 1,3 posto na mjesečnoj razini. Sojino ulje bilo je značajno jeftinije zbog prognoza o obilnom urodu soje u Južnoj Americi, a pale su i cijene suncokretovog ulja zbog ukrajinskog izvoza.

Najviše je pak poskupio šećer, za 3,2 posto, pod utjecajem zabrinutost za brazilsku proizvodnju nakon dugotrajnog razdoblja suše i procjena o slabijoj proizvodnji na Tajlandu i u Indiji, dvije vodeće izvoznice.

Cijene mesa porasle su 1,8 posto, održavajući poskupljenje mesa peradi i govedine pod utjecajem problema s transportom u Australiji zbog jakih kiša, prenosi Hina. Blago je poskupjela i svinjetina, zbog pojačane kineske potražnje i slabije opskrbe iz zapadne Europe. FAO-v indeks pokazuje i poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,1 posto u odnosu na siječanj, pod utjecajem snažnije azijske potražnje za maslacem.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023., na 2,84 milijarde tona, novu najvišu razinu otkad objavljuju podatke. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu godinu porasla za 1,1 posto.

Potvrdili su pak procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., koja bi trebala dosegnuti 2,82 milijarde tona i biti veća za 1,2 posto nego u sezoni 2022/2023. To bi značilo da će zalihe žitarica na kraju sezone 2023/2024. iznositi 896,9 milijuna tona i biti više za 2,9 posto nego na početku sezone, pokazuju nove FAO-ve procjene.

Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni po novim FAO-vim izračunima porasti za 1,3 posto, na 483 milijuna tona, uz veći obujam trgovine kukuruzom zbog prognozirano veće ukrajinske ponude i snažnije kineske potražnje.

Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,2 posto u odnosu na 2022/2023. i pasti na 197,5 milijuna tona. U prvoj prognozi ovogodišnjeg uroda pšenice FAO je izračunao da bi trebala porasti za jedan posto, na 797 milijuna tona.