Glavne europske energetske tvrtke odlučile su kladiti se na naftu i plin u ovoj godini i fokusirati na kratkoročniji profit uz istodobno usporavanje i u nekim slučajevima zaustavljanje ulaganja koja bi trebala ići k ispunjavanju klimatskih ciljeva.
Vrlo je vjerojatno da će se sličan scenarij ponoviti i u 2025. godini, ocjenjuje Reuters.
Takvo pozicioniranje velikih energetskih tvrtki uslijedilo je nakon što su vlade globalno usporile implementaciju politika usmjerenih na čistu energiju kako su energetski troškovi narasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Europske tvrtke koje su se ranije bile odlučile za snažna ulaganja u zelenu tranziciju svjedoci su da vrijednost njihovih dionica zaostaje za onima američkih konkurenata Exxona i Chevrona koji su zadržali fokus na nafti i plinu.
U takvom ozračju tvrtke kao što su BP ili Shell ove su godine snažno prikočile u planovima da ulože milijarde u snagu vjetra i sunca te su preusmjerili novac na naftne i plinske projekte s većim prinosima.
Shell, koji je nekada najavljivao da želi postati najveći proizvođač električne energije na svijetu, uglavnom je zaustavio investicije u pučinske vjetroelektrane te napustio tržište električne energije u Europi i Kini istodobno umanjivši ciljeve smanjenja ugljičnih emisija.
BP je odlučio podijeliti rizik oko pučinskih vjetroelektrana s japanskim proizvođačem električne energije tvrtkom JERA.
Norvecška državna energetska tvrtka Equinor također je usporila investicije u obnovljive izvore.
“Geopolitički poremećaji, poput invazije na Ukrajinu, oslabjeli su motiviranost čelnika tvrtki da postave kao prioritet niskougljičnu tranziciju s obzirom na visoke cijene nafte i očekivanja investitora”, smatra Rohan Bowater, analitičar konzultantske tvrtke Accela Research koja se specijalizirala za sektor klime i održivosti. Dodao je da su BP, Shell i Equinor smanjili niskougljična ulaganja za osam posto ove godine.
Shell ipak poručuje da ostaje predan ostvarenju cilja o neto nultoj razini emisija ugljika u poslovanju do 2050. godine. Equinor, pak, poručuje da su ulaganja u pučinske vjetroelektrane zadnjih godina bila izložena inflaciji, rastu troškova i problemima u dobavnim lancima te da će nadalje biti selektivan i discipliniran u odabiru projekata.
BP nije dao kometar na upit Reutersa.
Iduća godina će biti komplicirana za energetski sektor i klimatsku strategiju s obzirom da se u Bijelu kuću vraća klimatski skeptik Donald Trump, a Kina u nastojanju da potakne posrnuli rast može dodatno povećati potražnju za naftom.
Europa je i nadalje izložena neizvjesnosti oko rata u Ukrajini, dok su najveća gospodarstva Njemačka i Francuska usred političkih previranja.
Pročitajte još:
Postoje i određene zamke u ponovnom snažnijem okretanju prema nafti i plinu. Naime, moguće je i da je potražnja u Kini, koja je gurala cijene nafte u zadnja dva desetljeća, ipak dosegla plafon, a istodobno OPEC i njegovi saveznici odgađaju povećanje proizvodnje dok neke druge zemlje, poput SAD-a, povećavaju proizvodnju nafte.
Analitičari stoga očekuju da će naftne tvrtke u 2025. imati veća financijska ograničenja. Neto zaduženost pet najvećih zapadnih naftnih tvrtki će narasti na 148 milijardi dolara ove godine s 92 milijarde u 2022. procjenjuje London Stock Exchange Group.
Jedan odgovor
Ipak zelene politike ne donose brze promjene. Sve se vise svijet umjesto zelenim energijama, vraca temeljima gospodarstva, nafti i zemnom plinu.