EU utvrdila prekomjerni deficit u sedam država članica, pokrenut postupak protiv Rumunjske

Europska komisija je identificirala 12 država članica s problematičnim proračunskim deficitom u odnosu na dozvoljeno prekoračenje od tri posto BDP-a, što je u suprotnosti s fiskalnim politikama EU. No, kriterij deficita nije ispunjen u sedam država članica – Belgiji, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Malti, Slovačkoj i Poljskoj.

To znači da će za ove države članice Komisija predložiti odluke kojima se utvrđuje postojanje postupka u slučaju prekomjernog deficita. Jedini postupak zbog deficita u EU trenutno je u toku protiv Rumunjske. Ta zemlja je imala previše novih dugova i prije korona-krize 2020. i do sada je neadekvatno sprovodila mjere koje je preporučila Europska komisija.

„Gospodarski i financijski odbor morat će dati mišljenje o tome, a mi ćemo slijediti sljedeće korake u srpnju. Nakon toga, na jesen će stići preporuke za korekciju prekomjernih deficita. Time će se osigurati dosljednost sa srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima država članica koji trebaju biti dostavljeni u rujnu. Rumunjska je trenutno jedina zemlje EU koja je u proceduri prekomjernog deficita jer nije poduzela učinkovite mjere. Njihov deficit bio je znatno iznad preporučenog cilja, te je iznosio 4,4 posto BDP-a, dok je fiskalni napor znatno bio ispod onoga što je potrebno, unatoč otpornom gospodarskom rastu. Komisija će stoga na jesen predložiti novi put prilagodbe“, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije.

Francuska ima tekući deficit od 5,5 posto s ukupnim dugom od 110 posto BDP. Italija ima novi dug od 4,5 posto s ukupnim opterećenjem od 140 posto BDP. Formalni postupak protiv sedam zemalja morao bi pokrenuti Savjet ministara EU, koji se sastaje u srpnju.

Sedam dužnika, a posebno Francuska i Italija, moraju predstaviti program restrukturiranja svojih javnih financija a Europska komisija će formulirati vlastite preporuke za konsolidaciju njihovih budžeta.

„Nova postava zahtijeva od država članica da pripreme srednjoročne fiskalno-strukturne planove koje treba dostaviti do 20. rujna. U planovima će se odrediti putanje rashoda za sljedeće četiri godine, s obvezama za reforme i ulaganja koja su poduprta danas predloženim preporukama za pojedine države. To će biti posebno važno ako zemlja odluči zatražiti produljenje dogovorenog razdoblja fiskalne prilagodbe“, rekao je Dombrovskis.

Komisija EU je razmotrila upravljanje proračunima država-članica te je konstatirala da koeficijenti duga svih zemalja EU, osim Estonije, polako opadaju poslije apsolutnog vrhunca 2020. godine.

Otvaranje procedura za prekomjerni deficit je sasvim normalni instrument Europske komisije. Oporavak privrede je razvidan, što olakšava i smanjenje duga.

„Iz ekonomske perspektive, vidimo sporo, ali postojano razvedravanje na horizontu. Inflacija je u velikoj mjeri smanjila kupovnu moć ljudi. Sada inflacija ponovo opada i to bi se trebalo nastaviti“, rekao je Dombrovskis.

Zbog korona-krize i ruskog rata protiv Ukrajine, od 2020. godine, fiskalna pravila EU su bila suspendirana te nisu provođene kontrole nad dugom i nad nacionalnim proračunima.

Ali, od ove godine pravila se ponovo primjenjuju a na snagu je stupio i revidirani okvir gospodarskog upravljanja pa ova godina označava prijelaz za koordinaciju politika EU. I u novom paktu ostaju, suštinski, stari kriteriji: tri posto novog duga i 60 posto ukupnog duga mjerenog u odnosu na ekonomsku proizvodnju (BDP).

Faza konsolidacije dužnika, prema novim pravilima, može trajati četiri godine, dok se ne postigne održivo smanjenje novog duga, dok je prije taj vremenski interval bio godinu dana, što je moglo dovesti do vrlo strogih programa štednje.

„Stroga je štednja, kako se radilo poslije financijske krize 2008. godine, sada „sasvim pogrešan“ odgovor. Važnije su, dodaje, strukturne reforme i ulaganja na pravim mjestima. Danas se fokusiramo na tri stvari: jačanje konkurentnosti, provođenje nacionalnih planova oporavka nakon Covida i primjenu novih pravila za dobro financijsko upravljanje“, ocijenio je Paolo Gentiloni, europski povjerenik za ekonomska pitanja.

U eurozoni, odnosno zemljama čiji je valuta euro, prosječan odnos duga i BDP je 88 posto, slično kao i u Kini kod koje ta vrijednost iznosi 87 posto.

Njemačka, najveća ekonomija u EU, posluje relativno dobro sa 63 posto ukupnog duga i novim zaduženjem od 2,5 posto. Norveška, koja nije članica EU, a bogata je naftom i plinom, jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja godinama ostvaruje budžetski suficit i to od oko 80 posto BDP-a.

Europska komisija je priopćila i da su članice EU iskoristile samo 38 posto ili 240 milijardi eura za investicije iz zajedničkog Covid fonda odnosno Fonda za razvoj EU. Realizacija projekata, priopćeno je, mora ići brže, jer će 2026. taj fond, prvi u povijesti EU-a koji se financira zajedničkim dugom, biti ugašen.