EU napravila preokret: Suficit tekućeg računa iznosi 107,9 milijardi eura, hrvatski u deficitu

U četvrtom tromjesečju 2023. sezonski prilagođeni tekući račun platne bilance EU zabilježio je suficit od 107,9 milijardi eura (+2,5 posto BDP-a), u usporedbi s viškom od 86,2 milijarde eura (+2,0 posto BDP-a) u trećem kvartalu 2023. i višak od 24,3 milijarde eura (+0,6 posto BDP-a) u četvrtom kvartalu 2022., prema procjenama koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

Podsjetimo, Europa je ušla u deficit tekućeg računa u drugom kvartalu 2022. godine. U trećem kvartalu doživio je svoj vrhunac s -2 posto BDP-a u eurozoni i -1.8 u EU.

Tekući i kapitalni računi EU-a

U četvrtom tromjesečju 2023. u usporedbi s trećim tromjesečjem 2023., na temelju desezoniranih podataka višak na računu trgovine robama je smanjen (+63,9 milijardi eura u odnosu na +76,1 milijardu eura), povećan je suficit na računu trgovine uslugama (+62,3 milijarde eura u usporedbi s +24,4 milijarde eura), višak računa primarnog dohotka smanjen je (+4,6 milijardi eura u usporedbi s +8,6 milijardi eura) i manjak na računu sekundarnog dohotka smanjen je (-22,9 milijardi eura u usporedbi s -23,0 milijarde eura).

Osim toga, tijekom istog razdoblja povećan je deficit kapitalnog računa (-10,5 milijardi eura u usporedbi s -0,3 milijarde eura).

Glavni partneri EU

U četvrtom tromjesečju 2023., na temelju nesezonski prilagođenih podataka, EU je zabilježila suficit tekućeg računa s Ujedinjenim Kraljevstvom (+62,3 milijarde eura), Švicarskom (+26,5 milijardi eura), SAD-om (+23,0 milijarde eura), Kanadom (+9,9 milijardi eura), Brazil (+9,1 milijarda eura), Hong Kong (+8,5 milijardi eura), offshore financijska središta (+7,9 milijardi eura), Japan (+6,0 milijardi eura) i Rusija (+1,8 milijardi eura). Deficiti su zabilježeni kod Kine (-32,1 milijardu eura) i Indije (-0,8 milijardi eura).

Financijski račun EU

Na temelju desezoniranih podataka, u četvrtom kvartalu 2023. imovina izravnih ulaganja EU smanjena je za 375,3 milijarde eura i obveze za izravna ulaganja smanjene su za 370,1 mlrd.

Kao rezultat toga, EU je bila neto primatelj izravnih ulaganja iz ostatka svijeta s neto priljevima od 5,1 milijarde eura.

U isto vrijeme, portfeljna ulaganja zabilježila su neto priljev od 81,2 milijarde eura, dok su ostala ulaganja zabilježila su neto odljev od 89,5 milijardi eura.

Tekući račun država članica (uključujući tokove unutar EU)

Što se tiče ukupnih (intra-EU plus extra-EU) stanja tekućeg računa država članica EU-a, na temelju dostupnih nesezonski prilagođenih podataka, petnaest država članica zabilježilo je suficit, jedanaest zabilježeni manjak, a jedna država članica imala je tekući račun u ravnoteži u četvrtom kvartalu 2023. Najveći suficiti zabilježeni su u Njemačkoj (+68,7 milijardi eura), Nizozemskoj (+22,6 milijardi eura), Danskoj (+12,1 milijardi eura), Švedskoj (+10,2 milijarde eura), Španjolskoj, Italiji (obje +8,5 milijardi eura) i Francuska (+6,5 milijardi eura). Najveći deficit zabilježen je u Rumunjskoj (-6,9 milijardi eura) i Grčkoj (-6,8 milijardi eura).

Hrvatska je u trećem kvartalu 2023. uspjela napraviti također preokret sa suficitom tekućeg računa od 5.2 milijarde eura, no u četvrtom kvartalu ponovno se vratila u deficit od -1.1 milijarde eura.