EU napravila preokret: Suficit tekućeg računa iznosi 107,9 milijardi eura, hrvatski u deficitu

Pixabay.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija

U četvrtom tromjesečju 2023. sezonski prilagođeni tekući račun platne bilance EU zabilježio je suficit od 107,9 milijardi eura (+2,5 posto BDP-a), u usporedbi s viškom od 86,2 milijarde eura (+2,0 posto BDP-a) u trećem kvartalu 2023. i višak od 24,3 milijarde eura (+0,6 posto BDP-a) u četvrtom kvartalu 2022., prema procjenama koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.

Podsjetimo, Europa je ušla u deficit tekućeg računa u drugom kvartalu 2022. godine. U trećem kvartalu doživio je svoj vrhunac s -2 posto BDP-a u eurozoni i -1.8 u EU.

Tekući i kapitalni računi EU-a

U četvrtom tromjesečju 2023. u usporedbi s trećim tromjesečjem 2023., na temelju desezoniranih podataka višak na računu trgovine robama je smanjen (+63,9 milijardi eura u odnosu na +76,1 milijardu eura), povećan je suficit na računu trgovine uslugama (+62,3 milijarde eura u usporedbi s +24,4 milijarde eura), višak računa primarnog dohotka smanjen je (+4,6 milijardi eura u usporedbi s +8,6 milijardi eura) i manjak na računu sekundarnog dohotka smanjen je (-22,9 milijardi eura u usporedbi s -23,0 milijarde eura).

Osim toga, tijekom istog razdoblja povećan je deficit kapitalnog računa (-10,5 milijardi eura u usporedbi s -0,3 milijarde eura).

Glavni partneri EU

U četvrtom tromjesečju 2023., na temelju nesezonski prilagođenih podataka, EU je zabilježila suficit tekućeg računa s Ujedinjenim Kraljevstvom (+62,3 milijarde eura), Švicarskom (+26,5 milijardi eura), SAD-om (+23,0 milijarde eura), Kanadom (+9,9 milijardi eura), Brazil (+9,1 milijarda eura), Hong Kong (+8,5 milijardi eura), offshore financijska središta (+7,9 milijardi eura), Japan (+6,0 milijardi eura) i Rusija (+1,8 milijardi eura). Deficiti su zabilježeni kod Kine (-32,1 milijardu eura) i Indije (-0,8 milijardi eura).

Financijski račun EU

Na temelju desezoniranih podataka, u četvrtom kvartalu 2023. imovina izravnih ulaganja EU smanjena je za 375,3 milijarde eura i obveze za izravna ulaganja smanjene su za 370,1 mlrd.

Kao rezultat toga, EU je bila neto primatelj izravnih ulaganja iz ostatka svijeta s neto priljevima od 5,1 milijarde eura.

U isto vrijeme, portfeljna ulaganja zabilježila su neto priljev od 81,2 milijarde eura, dok su ostala ulaganja zabilježila su neto odljev od 89,5 milijardi eura.

Izvor: Eurostat

Tekući račun država članica (uključujući tokove unutar EU)

Što se tiče ukupnih (intra-EU plus extra-EU) stanja tekućeg računa država članica EU-a, na temelju dostupnih nesezonski prilagođenih podataka, petnaest država članica zabilježilo je suficit, jedanaest zabilježeni manjak, a jedna država članica imala je tekući račun u ravnoteži u četvrtom kvartalu 2023. Najveći suficiti zabilježeni su u Njemačkoj (+68,7 milijardi eura), Nizozemskoj (+22,6 milijardi eura), Danskoj (+12,1 milijardi eura), Švedskoj (+10,2 milijarde eura), Španjolskoj, Italiji (obje +8,5 milijardi eura) i Francuska (+6,5 milijardi eura). Najveći deficit zabilježen je u Rumunjskoj (-6,9 milijardi eura) i Grčkoj (-6,8 milijardi eura).

Hrvatska je u trećem kvartalu 2023. uspjela napraviti također preokret sa suficitom tekućeg računa od 5.2 milijarde eura, no u četvrtom kvartalu ponovno se vratila u deficit od -1.1 milijarde eura.

4 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari