Europska unija priprema strože mjere protiv društvenih mreža zbog značajki koje, prema ocjeni Bruxellesa, potiču ovisničko korištenje platformi i mogu štetiti djeci. U fokusu su TikTok, Instagram i Facebook, a Europska komisija najavljuje djelovanje protiv funkcija poput beskonačnog skrolanja, automatske reprodukcije videa i push obavijesti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak na Europskom summitu o umjetnoj inteligenciji i djeci u Danskoj da će EU kasnije ove godine poduzeti mjere protiv određenih dizajnerskih rješenja na društvenim mrežama.
“Poduzimamo mjere protiv TikToka i njegova ovisničkog dizajna – beskonačnog skrolanja, automatske reprodukcije i push obavijesti. Isto vrijedi i za Metu, jer vjerujemo da Instagram i Facebook ne provode vlastitu minimalnu dob od 13 godina”, rekla je von der Leyen.
Dodala je da Komisija istražuje platforme koje djeci omogućuju ulazak u “zečje rupe” štetnog sadržaja, uključujući videozapise koji promiču poremećaje prehrane ili samoozljeđivanje.
Bruxelles je razvio i vlastitu aplikaciju za provjeru dobi, za koju von der Leyen tvrdi da ima najviše standarde zaštite privatnosti na svijetu. Države članice uskoro će je moći integrirati u svoje digitalne novčanike, a platforme bi je trebale moći jednostavno primjenjivati.
“Nema više izgovora – tehnologija za provjeru dobi postoji”, poručila je predsjednica Komisije.
Europska komisija mogla bi već tijekom ljeta pripremiti zakonski prijedlog, nakon što zaprimi preporuke posebnog stručnog panela za sigurnost djece na internetu.
Najave dolaze u trenutku kada EU pojačava pritisak na velike tehnološke kompanije, osobito američke platforme, kroz provedbu pravila o digitalnim uslugama, tržišnom natjecanju i odgovornosti platformi. Posljednjih godina Apple, Meta i Google suočili su se s milijardama dolara kazni u Europi, što je izazvalo kritike američke administracije.
Američki predsjednik Donald Trump u veljači je potpisao memorandum kojim se razmatraju carine kao odgovor na digitalne poreze, kazne i politike stranih vlada usmjerene prema američkim kompanijama.
Pitanje zaštite djece dodatno je dobilo na težini nakon nekoliko pravnih i regulatornih slučajeva. U SAD-u su Meta i YouTube u ožujku izgubili važan sudski spor u kojem je utvrđeno da značajke poput beskonačnog skrolanja i automatske reprodukcije mogu pridonijeti ovisnosti i mentalnim poteškoćama kod tinejdžera.
Europska komisija je nedavno preliminarno utvrdila i da je Meta prekršila Digital Services Act jer nije dovoljno učinkovito spriječila djecu mlađu od 13 godina da koriste njezine platforme. Prema nalazima Komisije, maloljetnici mogu relativno lako zaobići postojeće provjere.
Pročitajte još:
U međuvremenu, ideja zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina dobiva sve veću političku potporu diljem svijeta. Australija je u prosincu postala prva zemlja koja je uvela široku zabranu, a slične prijedloge razmatraju ili pripremaju i europske zemlje poput Španjolske, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Za tehnološke kompanije to znači da se regulatorni pritisak više ne odnosi samo na tržišno natjecanje, oglašavanje i privatnost podataka. Sve više se otvara pitanje samog dizajna platformi: jesu li društvene mreže napravljene tako da korisnicima služe ili tako da ih što dulje zadrže pred ekranom, čak i kada su korisnici djeca.
Jedan odgovor
Moraju postojati ograničenja za naše dobro