Drvoprerađivači u problemu: Raste uvoz finalnih proizvoda dok se izvozi sirovina

Zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti u zapadnoeuropskim državama Italiji, Njemačkoj i Austriji prošla godina je za hrvatsku drvnu industriju, koja polovicu svojih prihoda ostvaruje od prodaje u inozemstvu, bila izrazito zahtjevna.

S otprilike 2.300 poslovnih subjekata koji se bave preradom i proizvodnjom drva, u svim fazama obrade, u kojima je zaposleno oko 30 tisuća radnika, ta gospodarska grana sve više se suočava s problemom likvidnosti zbog pada izvoza, dok uvoz raste, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Stanje u drvoprerađivačkoj industriji nije obećavajuće, posebno od pandemije i na to HGK kontinuirano. Pad narudžbi odrazio se na smanjenje prometa, izvoza i industrijske proizvodnje. Iako najave za ovu poslovnu godinu nisu optimistične, oporavak tržišta očekuje se krajem godine.

Slično upozorenje izrekao je potkraj godine i sam guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, na godišnjem brifingu, naglasivši da su drvoprerađivači, posebice u Lici, u problemima, jer su izvozno orijentirani prema Njemačkoj, koja ima zastoj u graditeljstvu.

Podaci ukazuju da su u 2023. godini najvećim drvoprerađivačima promet i prihodi pali u rasponu od pet do 55 posto, odnosno u prosjeku oko 30 posto.

Pored toga, narudžbe u svim važnijim sortimentima za 2024. godinu su smanjene pa je planiranje na razini godine neizvjesno, a uočen je i pritisak na spuštanje cijena.

„Proizvođači su već snižavali cijene tijekom protekle godine, ali napetost se nastavila i sada postaje upitno imaju li prostora za daljnja smanjenja cijena. U ovim uvjetima tvrtke se trude zadržati zaposlenost, a zbog navedenih okolnosti velik broj ih je u problemima likvidnosti i povećanja zaliha te su zatražene mjere za održavanje likvidnosti“, kažu u HGK.

Prema podacima za 2023. godinu, objavila je Hina, Hrvatska je izvezla drva, drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 1,4 milijarde eura. U odnosu na 2022. godinu izvoz je smanjen za 15 posto, odnosno za 253 milijuna eura.

Najviše je izvožena sirovina, odnosno drvo i drvni proizvodi, u ukupnoj vrijednosti 1,1 milijardi eura.

Hrvatske šume tek oko pet posto drvnih sortimenata izvozi, dok gotovo sva godišnja proizvodnja, kako su priopćili Hini, se proda u Hrvatskoj. Izvoze samo ono za što domaće tvrtke nisu iskazale interes i nisu povukle ugovorima, te se za te sortimente otvara javno nadmetanje. Na njih se mogu prijaviti i ostale kompanije iz zemlje i inozemstva.

Kažu da su u 2023. godini proizvele su 6,08 milijuna kubičnih metara bruto drvne mase. Istodobno je posađeno 9.085.042 komada sadnica, uglavnom iz rasadnika Hrvatskih šuma.

Količine raspoložive sirovine kojima gospodare Hrvatske šume mnogostruko su manje od kapaciteta drvoprerađivača, zbog čega nije uvijek moguće zadovoljiti sve potrebe na tržištu te se i uvozi dosta drveta.

Izvoz finalnih proizvoda – skroman

Finalnih proizvoda od drva, to jest namještaja, izvezeno je za svega 333 milijuna eura pa je omjer je 77 naprama 23 posto u korist izvoza sirovina.

Piljene građe izvezeno je u vrijednosti 454, a ogrjevnog drveta i paleta za 167 milijuna eura, a građevinske stolarije 83 milijuna eura. Što se namještaja tiče, sjedala su sa 160 milijuna eura najzastupljenija u izvozu. Izvoz ostalog namještaja te njegovih dijelova iznosio je 132 milijuna eura.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je samo u sektoru proizvodnja furnira i ostalih ploča od drveta registrirano 47 tvrtki. Furnira je izvezeno u vrijednosti 101 milijuna. Njihov ukupan prihod u 2022. godini iznosio je 284.457.209,2 eura, što je skromno povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je ukupni prihod iznosio 235.083.356,3 eura, posebno računajući na proces obnove nakon potresa, koji je u tijeku. Ovaj sektor je tijekom pandemijskih godina imao ukupni prihod od 166.209.090,3, pokazuju podaci CompanyWall-a.

Isti podaci pokazuju da je ukupna dobit u ovom sektoru u 2020. godini iznosila 26.894.240,89 eura.

Najveći prihod u 2022. godini imao je DECOSPAN MATO FURNIR d.o.o. od 39.341.526,45 eura, a slijede ga SLAVONIJA DI d. o. o. s prihodom od 30.466.990,38 eura te PAN PARKET d.o.o., s prihodom od 23.281.766,81 eura.

No, podaci CompanyWall-a pokazuju i da su dvije tvrtke iskazale rezultate bez dobiti i prihoda, a to su Decora d.o.o. i QUERCUS-RUSTIKA j.d.o.o., dok je tvrtka KM LEDINA UGLJENARSTVO j.d.o.o., koja je tijekom 2021. godine, poslovala s gubitkom, napravila pozitivne pomake.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti proizvodnje furnira i ostalih ploča o drva u 2022. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
DECOSPAN MATO FURNIR d.o.o.	3.847.486,50	39.341.526,45
DIN, d.o.o.	2.177.053,16	34.932.658,70
SLAVONIJA DI d.o.o.	10.513.350,45	30.466.990,38
PAN PARKET d.o.o.	2.181.141,42	23.281.766,81
STOLARIJA –   PILANA ANTUN PEČENEC d.o.o.	5.805.122,70	21.786.320,39
MUNDUS VIRIDIS d.o.o.	1.275.704,03	15.108.292,26
DECOSPAN d.o.o.	924.496,91	8.510.261,73
RAVNA, d. o. o.	469.154,02	7.526.801,65
FINVEST CORP d.d.	597.153,49	6.184.131,53
BLAŽA, obrt za ugostiteljstvo, građevinarstvo i usluge, vl. Marko Spajić	1.329.738,67	5.611.839,41
HAJDINJAK   d.o.o.	881.741,32	3.079.539,58
FURNIR PALAVRA d.o.o.	10.727,19	2.303.248,13
UNA-DRVO d.o.o.	5.612,85	578.499,44
EMA DRVO d.o.o. u stečaju	80.222,84	534.956,67
59-TECNO   j.d.o.o.	8.142,01	378.136,31
STOLARSKI OBRT “RADAŠIĆ”	40.013,40	284.051,89
KOLWORKS d.o.o.	68.404,94	251.312,89
J.R. Miletić d.o.o.	16.713,25	212.395,25
BJELIN   INDUSTRIES d.o.o.	8.681,53	100.005,18
FURNIR DRVO d.o.o.	75.364,26	90.362,73
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

U 2023. godini u Hrvatsku je uvezeno proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 1,1 milijarde eura što čini povećanje za tri posto, odnosno za 34 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Udio proizvoda od drva u ukupnom uvozu iznosi tri posto.

Najviše je uvezeno namještaja i dijelova za njega, u vrijednosti 324,8 milijuna eura.

Iz HGK ističu da su vodeća uvozna tržišta Bosna i Hercegovina sa 153 milijuna eura vrijednosti uvezene robe, slijede Austrija sa 146 milijuna eura, Italija sa 125 milijuna eura, Njemačka sa 117 milijuna eura i Slovenija sa 112 milijuna eura.