Čuvalo za Financije.hr: Hrvatsko gospodarstvo treba više zelenih, digitalnih i pametnih tehnologija

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)  razvojna i izvozna banka te izvozno-kreditna agencija Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. U 2023. godini ostvario je ukupnu poslovnu aktivnost odnosno kreditiranje, osiguranje izvoza i garancije, u iznosu od 1,8 milijardi eura. Ovakvi rezultati predstavljaju povećanje u volumenu kredita, garancija ili osiguranja od 43 posto te njihovog broja za 24 posto u odnosu na 2022.   

Glavni cilj postojanja ove banke, jeste pružanje podrške gospodarskom razvoju Hrvatske, posebice, kako je vrijeme pokazalo – tijekom kriza, one 2008. godine te pandemijske krize 2020. godine.

Svoj rad banka realizira kroz četiri aktivnosti od kojih je svakako najdominatnija kreditna aktivnost odnosno poticaji prema gospodarstvenim sektorima koji nisu komercijalno atraktivni, rekao je za Financije.hr, predsjednik Uprave HBOR-a, Hrvoje Čuvalo.

„Mi kao banka, primjerice, u nekim ruralnim dijelovima zemlje, financiramo brojne infrastrukturne projekte. Oni nisu često komercijalno zanimljivi, jer nema velikog profita, ali njihov značaj za društvo i građane u toj zajednici je velika. Smisao našeg postojanja jeste da popunjavamo tržišne nedostatke tamo gdje privatni komercijalni sektor u dovoljnoj mjeri ne može djelovati, a život mora ići. U tom se najviše krije snaga nacionalnih banaka, ne samo kod nas nego i u svijetu. I u tim sredinama trebate i vodovod i pročišćivač i bolnice i vrtiće i škole, bez obzira na komercijalnu dimenziju i to je jedna dimenzija našeg djelovanja. Također, posebnim linijama financiramo mlade poduzetnike ili poduzetnike početnike, koji također komercijalno još nisu interesantni, te im pomažemo da počnu s radom. Imamo i posebnu kreditnu liniju za žene poduzetnice, što nas definitivno izdvaja od komercijalnog sektora“, rekao je Čuvalo.

U 2023. godini, HBOR je odobrio 2.854 kredita u ukupnom iznosu od milijardu i 123 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu u volumenu za 31 posto, po broju 22 posto.

„Najzastupljeniji korisnici bili su privatni poslovni subjekti i to mali i srednji poduzetnici, kojima je odobren 2.671 kredit, što predstavlja 94 posto ukupno odobrenih kredita, u iznosu od preko 850 milijuna eura. Rastući trend investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj potvrđuje i struktura odobrenih kredita u kojoj je udio investicijskih kredita dosegnuo razinu od 65 posto, za razliku od 2022. kada je iznosio 46 posto i skoro je na razini onog iz 2019. godine, kada je iznosio oko 75 posto. Udio kredita s fiksnom kamatnom stopom u ukupnom broju odobrenih kredita iznosio je 99 posto, a u volumenu 87 posto“, rekao je za Financije.hr, Hrvoje Čuvalo, predsjednik uprave HBOR-a.

Posljednja mjera kreditiranja je za poduzetnike u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja, u suradnji s ministarstvom poljoprivrede RH. Najniži iznos pojedinog kredita je 100.000 eura, a najviši milijun eura. Ministarstvo poljoprivrede korisnicima kredita će subvencionirati do 50 posto kamatne stope, godišnje, fiksno, za cijelo vrijeme trajanja kredita, u skladu s propisima o državnim potporama.

Ova mjera će se provoditi u okviru programa kreditiranja Obrtna sredstva i primjenjivat će se na zahtjeve zaprimljene u HBOR-u do 1. kolovoza 2024. ili do iskorištenja osiguranih sredstava Ministarstva poljoprivrede.

Hrvatsko gospodarstvo se, nakon pandemije, vraća sektoru investiranja ali u narednim ga godinama, s bankarskim sektorom, čeka prilagodba ka zelenim, održivim investicijama kao i pametnim, modernim tehnologijama, kaže predsjednik uprave HBOR-a.

„Posljednja energetska kriza je pokazala koliko smo mi ovisni o tradicionalnim energetskim izvorima koji su od nas daleko par tisuća kilometra, i to do te mjere da je u jednom trenutku izgledalo neizvjesno hoćemo li uopće moći doći do njih. Zato mislim da trebamo potaknuti stvaranje svojih izvora energije odnosno trebamo poticati obnovljive izvore energije ili proizvodnju nekih energetski učinkovitih materijala. Primjerice, ako imamo tvornicu, zašto bi ta tvornica morala koristiti, za toplinsku ili električnu energiju klasične, tradicionalne izvore i biti ovisna o vanjskim utjecajima. Trebamo potaknuti tehnologije koja će omogućiti da ta tvornica koristi što manje takve tradicionalne izvore energije, te da se okrene zelenim rješenjima. Zato mislim da je poticanje dijelova gospodarstva koji se bave obnovljivim izvorima energije ili proizvodnje koja bi trebala poduzetništvu omogućiti neke energetske uštede naša srednjoročna budućnost”, kaže Čuvalo.

Naše gospodarstvo, ističe, treba inovativne moderne tehnologije koje mogu zamijeniti prerizične poslove za ljude ili nadomjestiti radnu snagu, gdje je potrebno.

“Nije ideja da robot mijenja čovjeka ali postoje situacije kada je u određenim sferama gospodarstva potrebnije ili sigurnije da robot uradi određeni dio posla. Digitalizacija jeste naša neminovnost i budućnost. Potrebno nam je istraživanje, razvoj i primjena ovih tehnologija. Sad je na nacionalnim razvojnim bankama, po meni, da potiču financiranje takvih stvari, da se ne libimo uložiti u neki tehnički inkubator koji će moći proizvesti takva digitalna rješenja. Ja vidim fokus na tim tehnologijama u narednih par godina, s ulaganjima i poticajima u zelene energetske projekte“, kaže predsjednik HBOR-a, za Financije.hr.

S gospodarstvom, i banke će morati proći transformaciju, ističe Čuvalo, jer ako ne usvoje ESG standarde, sredstava iz EU fondova će biti sve manje.