Financijska direktorica Chevrona Eimear Bonner izjavila je da američki naftni div očekuje pad cijena benzina u SAD-u kako se situacija na Bliskom istoku bude nastavila normalizirati.
Njezina izjava dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio istragu protiv velikih naftnih kompanija, optužujući ih da iskorištavaju potrošače jer cijene benzina nisu smanjile u skladu s nedavnim padom cijena sirove nafte.
Bonner je u razgovoru za CNBC rekla da energetske kompanije rade sve što mogu kako bi se situacija smirila, ali je dodala da će trebati vremena da se niže cijene nafte preliju na cijene goriva na benzinskim postajama.
“Svi smo zabrinuti zbog cijena. Postoji mnogo razumijevanja za potrošače, bilo u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu ili Europi”, rekla je Bonner.
Dodala je da između pada cijena nafte i smanjenja cijena goriva za potrošače postoji vremenski odmak.
“Trebat će vremena. Postoji zaostatak između cijena nafte, njihova pada i trenutka kada se to vidi na pumpama, ali očekujemo da će cijene pasti kako se stvari budu nastavljale normalizirati”, rekla je financijska direktorica Chevrona.
Trump je u srijedu u Bijeloj kući prozvao velike naftne kompanije, uključujući Chevron, Exxon Mobil, Shell i BP, poručivši da bi cijene benzina na postajama trebale biti znatno niže.
Prema njegovim riječima, cijena goriva trebala bi iznositi oko 2,25 dolara po galonu, no trenutačno je viša od toga.
Na pitanje mogu li velike energetske kompanije učiniti više kako bi cijene goriva kratkoročno pale, Bonner je odgovorila da Chevron radi sve što može. Istaknula je da kompanija ove godine povećava proizvodnju za sedam do deset posto.
“Optimizirali smo poslovanje tijekom sukoba i nastavljamo koristiti sve poluge koje imamo kako bismo isporučili energiju koja je svijetu potrebna i proizvode potrošačima”, rekla je Bonner.
Trump je najavio da je Ministarstvu pravosuđa naložio da odmah pokrene istragu o cijenama goriva. Iz Ministarstva su poručili da cijena goriva nije samo pitanje nacionalne sigurnosti, nego i pitanje koje izravno pogađa novčanike američkih građana.
Pročitajte još:
Spor između Bijele kuće i velikih naftnih kompanija otvara staro pitanje brzine kojom se promjene na tržištu sirove nafte prenose na krajnje potrošače. Kada cijene nafte rastu, vozači često brzo osjete poskupljenje na benzinskim postajama. Kada cijene padaju, kompanije tvrde da je potreban određeni vremenski odmak zbog zaliha, rafinerijskih troškova, logistike i tržišnih uvjeta.
Za Trumpovu administraciju cijene goriva imaju i snažnu političku dimenziju jer izravno utječu na inflacijska očekivanja i raspoloženje potrošača. Za naftne kompanije, pak, optužbe za umjetno održavanje cijena dolaze u trenutku kada pokušavaju pokazati da rast proizvodnje i stabilizacija opskrbe mogu postupno smanjiti pritisak na cijene.
