Europska komisija predložila je reformu sustava trgovanja emisijama, poznatog kao EU ETS, kako bi ublažila troškovni pritisak na poduzeća i istodobno potaknula nova ulaganja u dekarbonizaciju.
Prijedlog dolazi nakon pritiska industrije i dijela država članica, koje upozoravaju da visoki troškovi emisijskih dozvola opterećuju europsku konkurentnost, osobito u energetski intenzivnim sektorima.
Komisija sada predlaže znatno sporije smanjenje ukupne količine emisijskih dozvola. Umjesto sadašnjeg godišnjeg smanjenja od 4,3 posto, tempo bi od 2031. bio smanjen na 3,1 posto, a od 2036. na 1,7 posto.
Time bi se kompanijama dalo više vremena za prilagodbu i ulaganja u čišće tehnologije.
Besplatne dozvole vezale bi se uz ulaganja
Energetski intenzivne industrije nastavile bi primati besplatne emisijske dozvole do kraja 2037. godine, umjesto do 2034., kako je dosad bilo predviđeno.
No Komisija predlaže da se besplatne dozvole ubuduće uvjetuju konkretnim ulaganjima u dekarbonizaciju.
Prema tom modelu, tvrtke bi dobile 80 posto besplatnih dozvola ako podnesu planove ulaganja u projekte smanjenja emisija, dok bi preostalih 20 posto dobile nakon provedbe tih projekata.
Cilj je spriječiti da besplatne dozvole ostanu samo oblik industrijske pomoći, bez stvarnog učinka na smanjenje emisija.
Komisija također predlaže da države članice najmanje 50 posto prihoda od trgovanja emisijama ulažu u dekarbonizaciju.
Trenutačno se, prema prijedlogu, u tu svrhu koristi samo oko pet posto tih sredstava, dok najveći dio završava u nacionalnim proračunima.
Ključni klimatski instrument EU-a
EU ETS primjenjuje se od 2005. godine i smatra se jednim od ključnih instrumenata Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Sustav obuhvaća energetski sektor, industriju te dijelove zračnog i pomorskog prometa, a pokriva oko 40 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u.
U praksi, EU unaprijed određuje maksimalnu količinu stakleničkih plinova koja se smije emitirati u određenom razdoblju. Ta se količina zatim pretvara u emisijske dozvole, koje se prodaju na dražbama ili u određenom dijelu dodjeljuju besplatno.
Tvrtke koje emitiraju više od dopuštene količine moraju kupiti dodatne dozvole, dok one koje emitiraju manje mogu višak prodati na tržištu ili ga prenijeti u sljedeće razdoblje.
Ukupan broj dozvola ograničen je i postupno se smanjuje, a cijena se formira prema ponudi i potražnji.
“ETS je bio učinkovit, posebno u energetskom sektoru. U ovih 20 godina sustav je potaknuo 270 milijardi ulaganja u dekarbonizaciju na našem kontinentu i proizveo pozitivni domino efekt diljem svijeta”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera.
Pročitajte još:
O prijedlogu Komisije sada će odlučivati Europski parlament i države članice. Pregovori bi mogli trajati godinama, s obzirom na različite interese industrije, klimatskih politika i nacionalnih proračuna.
Reforma ETS-a pokazuje da Europska unija pokušava pronaći novu ravnotežu između klimatskih ciljeva i industrijske konkurentnosti. Poruka Bruxellesa industriji sada glasi: prijelaz će biti sporiji i manje bolan, ali će potpora sve više ovisiti o stvarnim ulaganjima u dekarbonizaciju.
