Prema najnovijem istraživanju Acredije, provedenom u suradnji sa Allianz Tradeom, broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porast će za 16 posto ove godine. Samo u prvih osam mjeseci, 3.301 tvrtka podnijela je zahtjev za stečaj, što predstavlja porast u usporedbi s 2.842 tvrtke u istom razdoblju lani.
“Turizam, koji čini gotovo jednu petinu hrvatskog BDP-a, ostaje osjetljiv na vanjske šokove, poput rata u Ukrajini”, ističe Michael Kolb, član uprave Acredije.
Istovremeno, globalne ekonomske nesigurnosti dovode do pada potražnje. Posebno su pogođeni maloprodaja, građevinarstvo i proizvodna industrija. Međutim, u Acrediji očekuju da će se stopa insolventnosti stabilizirati do 2025., a ulaganja iz EU fondova mogla bi ponovno pokrenuti gospodarski rast.
Vodeće austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia, navedeno je u priopćenju, očekuje da će globalna dinamika insolventnosti tvrtki porasti većom brzinom od onoga što se prethodno predviđalo.
Na međunarodnoj razini, predviđa se povećanje globalnih bankrota od 11 posto u 2024., s 14 posto u EU. Do 2025. godine, globalna insolventnost tvrtki mogla bi porasti za dodatna dva posto, dok se u EU očekuje pad od pet posto. Oporavak na svjetskoj razini ne očekuje se prije 2026. godine.
Ove godine, najveći porast insolventnosti od 39 posto zabilježen je u Kanadi i Singapuru, nakon kojih slijedi Brazil s 33 posto.
U Europi prednjače Nizozemska s rastom od 35 i Irska s 33 posto te Švedska u kojoj je zabilježen porast insolventnosti od 29 posto.
Za Njemačku, jednog od ključnih izvoznih partnera Hrvatske, predviđa se porast od 25 posto ove godine.
“Neočekivan nagli porast insolventnosti tvrtki rezultat je slabe potražnje, geopolitičke nesigurnosti i nesrazmjernih uvjeta financiranja s jedne strane”, smatra Kolb. “S druge strane, ovo je i dio normalizacije globalnog stanja insolventnosti”.
Globalno raste broj bankrota tvrtki, posebice u građevinskom sektoru, maloprodaji i uslužnim djelatnostima, a raste i ukupan iznos dugovanja. Ono što se ističe je rekordna razina bankrota velikih razmjera, pri čemu je posebno pogođena Zapadna Europa.
Pročitajte još:
To također povećava rizik od gubitka radnih mjesta. Do 2025., oko 1.6 milijuna radnih mjesta u Europi i Sjevernoj Americi moglo bi biti ugroženo, što bi bila najviša razina u posljednjih deset godina.
Postoje pozitivne vijesti o inflaciji, koja se postupno približava ciljanoj stopi od dva posto, što bi moglo omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane središnjih banaka. Postupno ublažavanje monetarne politike moglo bi olakšati poslovanje, ali to nije čarobno rješenje za tvrtke koje se bore s financijskim problemima.
