U prošloj godini broj kućanstava u Europskoj uniji (EU) koja su imala pristup internetu iznosio je 94 posto naspram 80 posto koliki je bio u 2014. godini.
Pritom, kazuju podaci Eurostata, 80 posto korisnika interneta je slalo i primalo elektronsku poštu, 70 posto ih je bilo internetom u komunikaciji s javnim institucijama, a 72 posto je naručilo ili kupilo robu online.
Najveći postotak kućanstava s pristupom internetu u 2024. imale su Nizozemska i Luksemburg s 99 posto, a najmanji Hrvatska i Grčka sa 88, odnosno 87 posto.
Pritom valja napomenuti da je u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina taj postotak skočio sa 68 posto iz 2014. godine.
Napredak članica EU-a u ovom segmentu jasno je vidljiv u razdoblju od jednog desetljeća, a u tom skoku predvodnice su Rumunjska i Bugarska. Rumunjska je sa 64 posto kućanstava došla na 94 posto, a Bugarska s 57 posto u 2014. na sadašnjih 92 posto.
Što se tiče učestalosti korištenja interneta, u EU ga koristi 88 posto osoba u dobi između 16 i 74 godine na dnevnoj razini.
Najveći je taj postotak u Irskoj i Nizozemskoj od 98 posto, a najmanji u Bugarskoj 79 posto. U Hrvatskoj 80 posto osoba u tom dobnom rasponu koristi internet svaki dan.
Internet se, naravno, koristi za različite namjene, od komunikacije do informiranja i zabave, a podaci Eurostata govore da ga je 70 posto građana EU-a koristilo prošle godine za komunikaciju s javnim institucijama, odnosno komunicirali su različitim oblicima onoga što poznajemo kao sustav e-građani.
U Hrvatskoj brojka je istovjetna onoj na razini EU-a, a na vrhu su Danska s 99 posto i Nizozemska s 96 posto. Na dnu su Bugarska i Rumunjska s 31, odnosno 25 posto.
Internet se može koristiti i za obrazovanje, no ta opcija nije među najvišim prioritetima građana.
U 2024. godini 30 posto internet korisnika u EU je koristilo online materijal za učenje ili je prošlo neki online tečaj što je skok za tri postotna boda u odnosu na godinu ranije. Najviše ih je bilo u Irskoj, i to 61 posto, a onda u Nizozemskoj 59 posto.
Pročitajte još:
Najmanje ih je bilo na Cipru i Rumunjskoj, tek 11 i 10 posto.
U Hrvatskoj ih je bilo 28 posto što je više no 26 posto u Njemačkoj.
14 Odgovora
Nevjerojatno da smo pri dnu EU po pristupu internetu, a pričamo o digitalizaciji i napretku!
To je stvarno zabrinjavajuće. U današnje vrijeme, internet je ključan za obrazovanje, posao i svakodnevni život. Hrvatska mora uložiti više u infrastrukturu i digitalnu pismenost, pogotovo u ruralnim područjima.
Još jedan poražavajući podatak
Bas zanimljiv podataka nisam ocekivala
Zanimljiv podatak
To me ni malo ne čudi
Ova me činjenica baš iznenadila, ali kada bolje razmislim koliko ljudi u HR živi na granici siromaštva onda me ni ne čudi
U HR je puno starog stanovnistva, a jos imamo ljudi bez struje, tako da je postotak i visok
treba imati wifi radi recepta za viršle u senfu
Zanimljivo
Početni entuzijaam i pozitiva oko interneta su bespovratno izgubljeni. Revolucija jede vlastitu djecu.
Članak nema smisla samo s tom brojkom – pitanje je jesmo li zatucani i ne želimo internet ili nema dovoljno sposobnih teleoperatera?
Budući da smo po bežičnom internetu u samom vrhu Europe, rekao bih da je zatupljenost stanovništva glavni razlog, a to čini ovaj članak još besmislenijim. Kao da piše da 99% stanovnika New Yorka nema pristupa svježem kozjem mlijeku direktno iz koze.
Kod nas sve penzioneri tako da je postotak i dobar!
Nikakvo čudo kad ionako teleoperateri ne unaprijeduju mrežu nego sve živo šteka, popraviti mrežu pod hitno i obrazovati one koji ga ne znaju koristiti