Britanska središnja banka (Bank of England) mogla bi u četvrtak povećati ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na četiri posto, što bi bilo prvo povećanje u više od tri godine. Razlog su novi inflacijski pritisci povezani s rastom cijena energenata nakon sukoba između SAD-a i Irana.
Ekonomisti očekuju da će većina članova deveteročlanog Odbora za monetarnu politiku podržati povećanje kamata. Više od tri četvrtine od 35 ekonomista koje je anketirao Bloomberg predviđa da će odluka biti donesena većinom od najmanje sedam glasova prema dva.
Središnja banka procjenjuje da bi potrošačka inflacija mogla dosegnuti gotovo pet posto. Rast cijena plina i nafte već je značajno promijenio inflacijske izglede, a očekuje se i da će računi britanskih kućanstava za energiju u siječnju porasti najmanje 25 posto, uz dodatno povećanje u travnju. Pritisak se počinje prelijevati i na cijene hrane.
Financijska tržišta već uračunavaju najmanje tri dodatna povećanja kamata, što bi ključnu stopu do sljedeće jeseni podiglo na 4,75 posto. Očekivanja ekonomista ipak su nešto umjerenija: drugi bi se rast kamata, prema njihovim procjenama, mogao dogoditi u veljači, dok je prosinačka odluka neizvjesna.
Takav raskorak između tržišnih očekivanja i procjena ekonomista stavlja Bank of England pred komunikacijski izazov. Banka bi mogla pokušati ublažiti očekivanja brzog zaoštravanja monetarne politike, istodobno priznajući da su inflacijski rizici porasli.
Dio ekonomista smatra da će banka naglasiti kako će buduće odluke donositi sastanak po sastanak, ovisno o kretanju cijena energenata i širem gospodarskom okruženju.
Inflacija bi mogla dosegnuti gotovo pet posto
Banka će uz odluku o kamatama objaviti i nove gospodarske projekcije u kvartalnom Izvješću o monetarnoj politici. Dosadašnje prognoze iz srpnja već su zastarjele jer su cijene nafte i plina porasle više nego što je banka tada predviđala u nepovoljnijem scenariju.
Bloomberg Economics očekuje da bi inflacija mogla dosegnuti 4,6 posto, dok Rob Wood, glavni britanski ekonomist u Pantheon Macroeconomicsu, procjenjuje da bi mogla dosegnuti 4,9 posto. To bi bila najviša razina od energetskog šoka tijekom rata u Ukrajini 2022. i 2023. godine.
Ipak, zasad nema mnogo dokaza da se rast cijena energenata već snažnije prelijeva na plaće i ostale cijene. Upravo bi takvi sekundarni inflacijski učinci mogli biti ključni za odluke središnje banke jer bi povećali rizik dugotrajnije inflacije.
Gospodarstvo zasad ostaje otpornije
Unatoč višim cijenama, britansko gospodarstvo pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo. Bloomberg Economics predviđa da bi prognoza gospodarskog rasta za ovu godinu mogla biti povećana s 1,1 na 1,5 posto. Za 2027. očekuje se rast od 1,1 posto, dok bi više kamate mogle dodatno usporiti gospodarstvo u 2028. godini.
Pročitajte još:
Odluka Bank of England dolazi samo osam dana nakon što je britanska vlada predstavila proračun. Neovisno fiskalno tijelo Ujedinjenog Kraljevstva procijenilo je da predložene mjere neće bitno promijeniti izglede za gospodarski rast ni inflaciju, a očekuje se da će središnja banka uzeti u obzir takvu procjenu.
Predstojeće povećanje kamata tako bi označilo zaokret monetarne politike u trenutku kada se britansko gospodarstvo suočava s novim energetskim šokom, ali još nema jasnih dokaza da se inflacija ponovno širi kroz cijelo gospodarstvo.
