Zatvoreni distribucijski sustavi stat će na kraj netransparentnom obračunavanju potrošnje struje

Ako je poduzetnik kojim slučajem u iznajmljenom prostoru nekog poslovno-industrijskog kompleksa ili trgovačkog lanca, a k tome nema vlastito umjereno brojilo za mjerenje potrošnje električne energije, vrlo je često slučaj da će mu njegov najmodavac mjesečno izdati račun po vlastitom nahođenju ili će očitati potrošnju s takozvanog kontrolnog brojila.

A koliki su njegovi stvarni troškovi potrošnje struje i jesu li zaista očitani po potrošenom kako bi poduzetniku dali transparentni uvid u troškove, česta je dilema, pogotovo malih poduzetnika. Upravo zbog te neizvjesnosti, kao i europskih direktiva, u kojem države članice moraju svakom poduzetniku dati mogućnost upravljanja svojim troškovima struje, nova pravila igre su jasna i za Hrvatsku – do kraja iduće godine svakom poduzetniku iz te kategorije mora se omogućiti transparentan uvid u njegovu potrošnju električne energije.

Još krajem 2021. godine u Hrvatskoj je uspostavljen razvojni energetski zakonski okvir (Zakon o tržištu električne energije; Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji) kojim se s jedne strane omogućava široki spektar novih energetskih djelatnosti, a s druge zelena tranzicija u proizvodnji i potrošnji energije. Zakonom o tržištu električne energije uvedene su nove energetske djelatnosti poput agregiranja, skladištenja energije, organiziranja energetske zajednice građana i operatora zatvorenog distribucijskog sustava.

Zatvoreni distribucijski sustav (ZDS) svaki je poslovni sustav koji distribuira električnu energiju unutar zemljopisno ograničene i/ili funkcionalne lokacije i u kojem postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta, odnosno brojila.

Karakteristični primjeri ZDS-a odnose se na proizvodno-industrijske komplekse, trgovačke i poslovne centre poput shoping centara i poslovnih zgrada za najam, zdravstvene ustanove, poslovno turističke objekte, prometne infrastrukture kao što su pomorske i zračne luke, željeznički kolodvori te autobusni terminali.

“Razmjena električne energije unutar zatvorenog distribucijskog sustava odvija se između operatora i korisnika ZDS-a tako da operator, kojeg je prethodno odabrao vlasnik poslovnog sustava, distribuira električnu energiju korisnicima koja se mjeri i obračunava na zasebnim obračunskim mjernim mjestima. Operator i korisnici putem ugovornih odnosa reguliraju tehničke i komercijalne uvjete isporuke električne energije. Tako korisnici ZDS-a ostvaruju transparentnu i povoljniju uslugu opskrbe električnom energijom, a samim time omogućeno im je upravljanje troškovima opskrbe električnom energijom”, objasnio je za Financije.hr Zdravko Ivčić, voditelj projekta Operatora zatvorenog distribucijskog sustava tvrtke HELB.

HELB je u svibnju prošle godine postao prvi licencirani Operator zatvorenog distribucijskog sustava u Hrvatskoj te nudi kompletne usluge postupka ishođenja statusa ZDS-a, izgradnje i uređenja elektrodistribucijske mreže, priključenja i uspostave obračunskih mjernih mjesta, upravljanja sustavom, isporuke električne energije, kao i očitanja, obračuna i naplate potrošnje električne energije.

Svoju kompetenciju, ističe Ivčić, HELB bazira na 30-godišnjem iskustvu u projektiranju, izgradnji, održavanju i upravljanju elektroenergetskim postrojenjima, kao i visokostručnom kadru na području trgovine i opskrbe električnom energijom.

Određen je i rok za uspostavu zatvorenog distribucijskog sustava – najkasnije do 31. prosinca 2024. godine, što uz pretpostavku da postupak uspostave traje šest do devet mjeseci, sugerira na žurnost potencijalnih obveznika za pokretanje postupka.

Zdravko Ivčić nas je upoznao i s trenutnim stanjem na tržištu, odnosno najvećim nedostacima postojećeg stanja.

“Dosadašnja praksa pokazuje niz anomalija i netransparentnih odnosa između najmodavaca i najmoprimaca po pitanju obračuna i naplate troškova opskrbe električnom energijom. Tipični slučajevi odnose se na naplatu potrošnje električne energije uključene u cijenu najma po metru kvadratnom; zatim imamo slučajeve gdje su instalirana takozvana kontrolna brojila koja imaju različite mjerne karakteristike, ali u pravilu ne zadovoljavaju uvjete kakva imaju električna brojila u javnoj mreži; vlasnik ili upravitelj poslovnog sustava naplaćuje troškove kroz tzv. prefakturiranje računa koje ispostavlja opskrbljivač”, navodi naš sagovornik.

“U svim navedenim slučajevima ključni problemi očituju se u netransparentnosti obračuna potrošnje električne energije gdje vlasnik prostora u nekim slučajevima nastoji prerasporediti trošak električne energije na sve najmoprimce, a često želi ostvariti i ekstra profit preprodajom električne energije što je naravno i zakonom zabranjeno”, istaknuo je Ivčić i dodao da se iz navedenog može zaključiti da je ključni problem netransparentni odnos u kojem se povjerenje između najmoprimca i najmodavca, prije ili kasnije, naruši.

“Osim toga, vlasnici često nisu u mogućnosti pružati odgovarajući standard usluge isporuke električne enegije. Nadalje, pojavljuju se i dodatni troškovi za samog vlasnika vezani uz angažiranje tvrtki koje se bave facility managementom, a ostaje i pitanje nedefinirane odgovornosti za sigurnost i pouzdanost isporuke. Trenutno stanje na tržištu krajnjim korisnicima mreže ne omogućuje ostvarenje statusa kupca, dok novi korisnici u tim zonama ne mogu ostvariti legalni elektro priključak te je samim time znatno otežano investiranje”, objašnjava Zdravko Ivčić.

Poslovni model Zatvorenog distribucijskog sustava temelji se na uređenju specifične elektroenergetske infrastrukture i uspostavi međusobnih ugovornih odnosa između vlasnika sustava i operatora ZDS-a te operatora i korisnika.

Operator s jedne strane u ime vlasnika sustava preuzima ulogu krajnjeg kupca na obračunskom mjernom mjestu koja uključuje financijske obveze prema HEP ODS-u i opskrbljivaču, a s druge strane preuzima odgovornost za sigurnost i pouzdanost isporuke električne energije prema korisnicima ZDS-a od kojih naplaćuje troškove naknade korištenja mreže i opskrbe električnom energijom.

Korisnici ZDS-a mogu biti svi poslovni subjekti koji u statusu najmoprimca ili suvlasnika unutar poslovnog sustava koji je dužan ustanoviti zatvoreni distribucijski sustav troše električnu energiju u obavljanju poslovnih aktivnosti.

“U suštini, ZDS omogućava različitim poslovnim subjektima dijeljenje i upravljanje električnom energijom unutar iste geografske ili funkcionalne lokacije, što može rezultirati većom transparentnošću i boljom kontrolom troškova električne energije za korisnike. Osim toga, ZDS također može poticati energetsku učinkovitost i razvoj obnovljivih izvora energije unutar tih poslovnih kompleksa”, napominje Ivčić.

Korisnici ovog sustava mogu imati brojne prednosti i ostvariti različite uštede kao što su najpovoljniji uvjeti opskrbe električnom energijom (operator ZDS-a je dužan ugovarati najpovoljnije uvjete opskrbe električnom energijom na primarnom obračunskom mjernom mjestu i po tim istim cijenama isporučivati električnu energiju korisnicima), transparentnost i kontrola troškova, korištenje električne energije iz vlastitih obnovljivih izvora (izgradnjom vlastite solarne elektrane na poslovnom sustavu korisnicima je omogućena opskrba “zelenom” energijom iz vlastite proizvodnje) i racionalizacija potrošnje (transparentnim mjerenjem potrošnje električne energije korisnicima se omogućava smanjenje potrošnje, a time i troškova opskrbe električnom energijom).

Vlasnici ZDS-a, pak, se zahvaljujući njemu mogu fokusirati na svoje osnovno poslovanje i prepustiti brigu oko upravljanja električnom energijom licenciranim operatorima, ostvariti dodatne prihode i uštede, ali i svojim najmoprimcima osigurati transparentnost, sigurnost i pouzdanost isporuke električne energije čime postaju konkurentniji u odnosu na poslovne sustave bez ZDS-a.

Za kraj, provjerili smo i hoće li uvođenje ZDS-a biti obavezno i za koga.

“Vlasnici za sve poslovne sustave gdje postoje dva ili više korisnika koji se opskrbljuju električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta imaju obvezu uspostave statusa zatvorenog distribucijskog sustava najkasnije do 31. prosinca iduće godine. Država je, za vlasnike koji ne uspostave ZDS, uvela novčane kazne koje sežu i do 500.000 kuna (66.361 euro). Isto tako, odredila je da su vlasnici uspostavu i upravljanje zatvorenim distribucijskim sustavima dužni povjeriti isključivo licenciranim operatorima. Time će se osigurati adekvatna razina kompetencije i kvalitete opskrbe električnom energijom što je u interesu korisnika, ali i samih vlasnika sustava”, zaključio je Zdravko Ivčić.