Vlada RH predstavila je na današnjoj sjednici tri zakonska prijedloga kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i regulira rad agencija za naplatu, te se uvodi obveza ponude mjera za olakšavanje otplate dugova potrošačima koji imaju problema s otplatom kredita.
U uvodnom izlaganju, premijer Andrej Plenković naglasio je da su zakonima definirane bolje mjere za zaštitu dužnika, te da su ovo rješenja koje Hrvatska propisuje i uređuje po prvi puta. Uvodi se i nadzorna instanca koju će, kako je propisano, obavljati Hrvatska narodna banka i financijska inspekcija.
Državni tajnik ministarstva financija Davor Zoričić istaknuo je da se prijedlogom zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, predlažu mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon, nego i prije kupoprodaje potraživanja.
„Otkup i naplatu potraživanja obavljaju agencije za naplatu potraživanja tako da ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) preuzimaju potraživanja od vjerovnika kao što su kreditne institucije, teleoperateri, komunalna društva i drugi“, rekao je Zoričić.
U prijedlogu zakona unapređuje se zaštita dužnika prije kupoprodaje te se propisuje obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri obveze.
„Što se tiče zaštite dužnika nakon kupoprodaje, predlaže se obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem, s ciljem da dužnik uvijek zna tko mu je vjerovnik. Detaljno se propisuje i način komunikacije s dužnikom te će isključivo biti moguće kontaktirati samo dužnika, no samo jednom mjesečno od 8 do 20 sati, telefonski ili pisanim putem“, pojasnio je Zoričić.
Za pružatelje usluge servisiranja kredita uvodi se i obveza licenciranja.
Kada je riječ o prijedlogu izmjena Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, uvodi se obveza kreditnoj instituciji da prije izmjene uvjeta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, potrošaču pravodobno dostavi jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, rokova za njihovu provedbu te naziv i adresu tijela kojem potrošač može uputiti pritužbu odnosno prigovor.
Cilj je osiguranje visoke razine zaštite potrošača.
Uz postojeće mjere za olakšavanje otplate koje je kreditna institucija dužna ponuditi potrošaču, uvode se i dodatne mjere: ponuda odgode plaćanja, djelomična otplata, konverzija valute ili djelomičan oprost i konsolidacija duga.
Pročitajte još:
Prema prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, vjerovnicima se uz ostalo uvodi obveza da prije pokretanja ovršnog postupka ponude potrošačima razumno restrukturiranje kredita odnosno mjere za olakšavanje otplate.
Vjerovnik će biti dužan, pojasnio je državni tajnik ministarstva financija, organizirati i funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju kao i internim aktom odrediti kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima.
Ovim zakonima trebalo bi se regulirati tržište dugova koje je, prema procjenama, “teško” 700 milijuna eura.
