Vinari zadovoljni prezentacijom na prvom ‘Zagreb Underground’ festivalu, iznijeli i glavnu problematiku poslovanja

Vinski festival Underground, foto: Financije.hr

Tunel Grič ovog je vikenda postao najveća podzemna vinarija u Hrvatskoj, u kojoj se moglo kušati više od 200 vina i proizvoda OPG-ova iz četiri regije Hrvatske i Hercegovine.

„Sve prolazi dobro, na licima posjetitelja možete vidjeti kako se zabavljaju, a baš svi vinari su izrazili zadovoljstvo zbog sudjelovanja. Neki su već prvi dan ostali bez određenih sorti vina jer su posjetitelji prepoznali njihovu kvalitetu i jednostavno ih sve pokupovali. No zalihe drugih su još tu.“, izjavio je za Financije.hr organizator festivala Zoran Kovačić.

Pjenušci, bijela, crna, roze…suha, polusuha, slatka vina poput muškata, čak i izborne berbe, mogla su se kušati tijekom vikenda u tunelu dugom 350 metara, u kojem su se rasporedili vinari sa svojim štandovima.

Posebnost je što su na festivalu sudjelovali različiti proizvođači vina, od onih manjih sa samo par hektara, do srednjih s ozbiljnijom proizvodnjom od 100 do 250 litara godišnje pa sve do najvećih, poput vina Kutjevo.

Tunel Grič, foto: Matej Marjanović

Nije samo riječ o razvoju vinarstva, već i podupiranju kulturne baštine i turizma

O problematici hrvatskog vinarstva, poput nelojalne konkurencije proizvoda patvorenog vina koje je zamijećeno na hrvatskom tržištu, portal Financije.hr je već pisao. Zato je i naš reporterski tim pokušao doznati od vinara – kakav je njihov stav o najvećim izazovima s kojima se susreću.

U narednim tjednima portal Financije.hr će kroz nekoliko tema pokušati čitateljima približiti situaciju u kojoj se nalaze i što nedostaje kako bi se vinska priča u Hrvatskoj bolje razvijala.

S brojnim vinarima s kojima smo razgovarali, od sjevera Hrvatske pa sve do slavonskog istoka, do Istre i Kvarnera, gotovo svi imaju istu priču – od države ne traže pomoć, već samo razumijevanje i manje birokratskih prepreka kada se radi o njihovim razvojnim projektima.

Primjerice, jedna obiteljska vinarija iz Zagorja, se požalila na birokraciju u vezi njihovog pokušaja da spriječi propadanje lokalne starine i pretvori ju u rustikalnu kušaonu vina i podrum. Odustali su nakon više pokušaja, projekt su zaboravili, a starina se nastavila urušavati i propadati. Kao i neke u samom centru Zagreba. Naime kraj samog ulaza u tunel Grič u Mesničkoj ulici postoji isto takav primjer zapuštene stare kuće, u kojoj je nekad živjela imućna obitelj.

No sada joj je krov urušen, a birokracija sprječava rješavanje tog neugodnog problema za oko svakog prolaznika. Ako je takva situacija sa starinama u centru Zagreba, gdje kvadratni metar građevinskog zemljišta ili nekretnine postiže cijenu kao u Dubrovniku, onda se može lako zamisliti situaciju u ostatku zemlje.

Vinari Istre i Kvarnera muče se sa sličnom problematikom kada je u pitanju daljnji razvoj poslovanja. Tamo je veliki problem nesređeni katastar i zapuštena zemljišta na kojima bi se moglo zasaditi vinograd i proširiti proizvodnju.

Festival Underground, foto: Matej Marjanović

Velika proizvodnja ili manja, elitna, kao dodana vrijednost ostalom poslovanju

Zamjetan je trend da su se vinarstvom počeli baviti i oni kojima to nije primarno zanimanje, jer su vinarstvo prepoznali kao nešto što će dati dodanu vrijednost njihovom ostalom poslovanju. Primjerice, vlastitim restoranima ili tvrtkama koje žele proizvesti vrhunski poklon za brojne poslovne partnere.

Spremni su kvalitetom i za povećanje proizvodnje, samo ako ih se pusti na miru da rade i ne štopa ih se u željenom razvoju raznom birokracijom. Nelojalne konkurencije se ne boje, no ističu kako bi željeli vidjeti više ovakvih događanja, poput festivala, kako bi dobili i veću potporu društva za svoj rad. Kultura vina u Hrvatskoj postoji tisućljećima i vrijedna je očuvanja kao kulturna baština, ali i za podupiranje očuvanja ostale, koja ide s vinarstvom ruku pod ruku.

Cijene ponuđenih butelja kretale su se na festivalu od skromnih 6-7 eura pa do 40-50 eura za vrhunsku kapljicu, poput ledenih ili izbornih berbi. Cijena je tako i više nego konkurentna, a vrijednost, turistička i gastronomska, koju nose za svoj kraj postaje nemjerljiva. Nedavno su i briselski birokrati zaključili kako male OPG-ove i poljoprivrednike treba ostaviti na miru, ne kontrolirati ih i kažnjavati ih, kako bi se popravila šteta i sve veća propast europske male poljoprivrede. Nadamo se da će se odluka o tome ubrzo donijeti i kako će se povoljno odraziti i na hrvatske proizvođače pa time i vinare o kojima uskoro donosimo priče na portalu Financije.hr.

20 Odgovora

  1. Čini se sa je bilo i fora i to što se na taj način ističu vinari. Inovativno 🙂

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari