Udio eura u deviznim pričuvama smanjen u 2023. godini

Udio eura u deviznim pričuvama smanjen je u 2023. godini u korist dolara i jena, ali i nestandardnih valuta poput kineskog reminbija, izvijestila je Europska središnja banka (ESB), upozorivši da bi njegovu budućnost mogle bi relevantno odrediti zapadne sankcije Rusiji.

Udio eura u deviznim pričuvama smanjio se tijekom prošle godine za puni postotni bod, odnosno na 20 posto, utvrdio je ESB. Udio dolara bio je gotovo nepromijenjen i iznosio je 58,4 posto. I japanski jen i kineski reminbi zadržali su se, više-manje, na razini iz 2022. godine, s udjelima od 5,7 odnosno 2,3 posto.

Kada se isključe euro i dolar, udio ostalih valuta u deviznim rezervama blago je uvećan i blago je nadmašio 20 posto, signalizirajući sve važniju ulogu nestandardnih valuta u globalnim portfeljima, zaključuju u banci, objasnivši da kategorija, uz kineski renminbi, uključuje i australski, kanadski i singapurski dolar, te južnokorejski won i švedsku i norvešku krunu. 

Središnje banke lani su prodale imovinu u eurima u protuvrijednosti 100 milijardi eura, priopćeno je iz središnje banke eurozone. Tako su pričuve švicarske središnje banke lani smanjene za 35 milijardi eura, prenosi Hina, u prvom redu zbog intervencije na tržištu, radi potpore domaćoj valuti.

Podizanje kamatnih stopa u eurozoni nije pomoglo euru zato su izgledi za gospodarstvo eurozone prigušeni i što su kamatne stope u mnogim drugim zemljama još više, napominje ESB, pozivajući se na anketu HSBC-a o trendovima u upravljanju deviznim rezervama koja je obuhvatila 91 središnju banku.

“Ispitanici su u anketi kao moguće faktore koji koče ulaganja u imovinu denominiranu u eurima naveli slabe izglede za rast u eurozoni, slabu ponudu imovine s visokom ocjenom i centralizirano izdavanje obveznica”, navodi ESB.

Neizvjesnost stvara i zaplijenjena ruska imovina, koja je pod sankcijama od 2022. godine a čija je protuvrijednost oko 300 milijardi dolara. Do sankcija, Rusija je držala oko osam posto svjetskih deviznih pričuva u eurima.

U razdoblju od 2015. do 2021. godine, udio eura u ruskim deviznim pričuvama iznosio je nekih 40 posto, kao i u Švicarskoj, i bio je otprilike dvostruko veći od globalnog prosjeka, napominje ESB. Potražnja drugih zemalja za eurima u tom je razdoblju slabila.

“To upućuje na zaključak da bi mjere povezane sa sankcijama mogle u budućnosti biti relevantne za udio eura u globalnim deviznim rezervama”, upozoravaju u ESB-u.

ESB je u više navrata izrazila zabrinutost zbog planova skupine G7 o zapljeni zamrznute ruske imovine i usmjeravanju kamata u obnovu Ukrajine, upozoravajući da bi takav potez mogao odvratiti ulagače od imovine izražene u zajedničkoj europskoj valuti.

“Pretvaranje valute u potencijalno oružje neizbježno umanjuje njezinu privlačnost i potiče pojavu alternativa”, istaknuo je guverner talijanske središnje banke i bivši član uprave ESB-a, Fabio Panetta.