U Poreču je počela tradicionalna regionalna financijska konferencija “Izazov promjene”, koja se održava od 8. i 9. listopada u Event centru Pical Resorta u Poreču. Konferencija je okupila oko 600 predstavnika financijskog sektora, regulatora, gospodarstva i tržišta kapitala, a ove godine se prvi put održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Organiziraju je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza.
Uvodna obraćanja na konferenciji imali su državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Anamarija Staničić te guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman, kao i predsjednik UMFO-a Kristijan Buk i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
Ante Žigman, guverner HNB-a, prokomentirao je trenutačnu situaciju s inflacijom u Hrvatskoj.
“Ono što HNB u sklopu svojih instrumenata radi, prije svega kroz instrumente kamatnih stopa, mi smo ih na zadnjoj sjednici povećali, a na sljedećoj sjednici ćemo ponovno raspravljati o tome. Prema razvoju situacije, ovisno o tome u kojem smjeru će cijena nafte dalje ići, razmatrat će se i drugi instrumenti monetarne politike s kojima Europska središnja banka (ESB) može djelovati na obuzdavanje inflacije. Treba reći da postoje i dodatni instrumenti koje HNB ovdje koristi, a koji nisu primarni za inflaciju nego su više za održavanje financijske stabilnosti. To je povećanje kapitalnih zahtjeva za banke, i u tom kontekstu od početka ove godine će biti sloj protucikličkog kapitala povećan na dva posto, a od listopada iduće godine na 2,25 posto. To je nacionalni doprinos koji u drugom koraku može utjecati na usporavanje rasta inflacije”, izjavio je.
Osvrnuo se i na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Smatra da Hrvatska za održavanje gospodarskog rasta mora povećati produktivnost.
“Potrošili smo bazen radne snage koji smo do sada imali. Naravno, dio našeg ekonomskog rasta se prelio i na rast plaća, koje s druge strane smanjuju konkurentnost hrvatskih poduzeća. No taj radnik koji je dobio veću plaću, potrebno ga je educirati i dati alate koji bi mu omogućili bolje korištenje tehnologije i time veću produktivnost. Tako bi u srednjem roku mogao utjecati dodatno na rast BDP-a”, objasnio je.
Dodao je i da je fiskalna politika, prije svega, da se zadrži deficit ispod razine od tri posto i da se zadrži javni dug ispod 60 posto.
“Mislim da je to za hrvatski kreditni rejting i za cjelokupnu financijsku stabilnost izuzetno važno. Sigurno će tu biti izazova u sljedećim mjesecima vezano, prije svega, za plaću i druga prava koja radnici imaju, ali u svakom slučaju takva jedna stvar treba biti u okvirima održive fiskalne politike”, rekao je.
Komentirao je i nepovoljne scenarije te istaknuo da nema opasnosti od recesije.
“Nepovoljni scenarij se kreće u razinama cijene nafte između 100 i 90 dolara u sljedeće tri godine, što je malo vjerojatno, ali i u tom segmentu rast bi i dalje bio pozitivan i inflacija bi bila negdje na sadašnjim razinama. Dakle, to je u slučaju nepovoljnog scenarija koji je malo izvjestan. Mi se nalazimo na scenariju gdje bi stope rasta bile iznad dva posto i inflacija oko tri posto”, poručio je guverner HNB-a.
Na početku konferencije prisutnima se obratio predsjednik UMFO-a, Kristijan Buk, koji je predstavio detalje o mirovinskim fondovima.
“U 2002. godini krenuli smo s otprilike 800.000 članova i nekoliko stotina milijuna imovine, a danas Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imaju više od 2,4 milijuna članova i oko 29 milijardi eura imovine pod upravljanjem. Oko 30 posto, odnosno trećina Hrvatskog BDP-a se nalazi u hrvatskim OMF-ovima. To je osobna imovina 2,4 milijuna ljudi na njihovim osobnim računima koji glase na njihovo ime i prezime. Pretpostavljalo se da će fondovi dugoročno zarađivati oko dva posto iznad inflacije. Danas fondovi kategorije B, koja je većina članstva, od 2002. u prosjeku ostvaruju zaradu od 5,5 posto godišnje nominalno ili 2,9 posto iznad inflacije. Do kraja 2025. godine fondovi su članovima zaradili više od 11,3 milijarde eura. U ožujku ove godine su svjetska tržišta pala i fondovi su u jednom mjesecu izgubili više od 600 milijuna eura. U travnju smo sve to nadoknadili. Tržišta su nestabilna, a mirovinska štednja se ne mjeri u mjesecima nego u desetljećima. Mi smo dugoročni investitori”, rekao je Buk u uvodnom obraćanju.
“U Hrvatskoj je danas uloženo 15 milijuna eura naše imovine. U fondovima je gotovo 30 posto izdanih hrvatskih državnih obveznica. Na tržištu kapitala to se vidi još bolje. Krajem 2015. godine na Zagrebačkoj burzi sve dionice su vrijedile nešto više od 16 milijardi eura, danas vrijede više od 35 milijardi eura. Naravno da to nismo samo mi, ali mi smo značajan dio toga. Crobex je prošle godine porastao 20 posto, a i ove godine je u dvoznamenkastom plusu. Iza tih brojki stoje tvrtke u kojima su mirovinski fondovi dugogodišnji dioničari”, dodao je.
Pročitajte još:
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Melita Čičak, osvrnula se na održivost mirovinskog sustava. Istaknula je da je prosječan staž u Hrvatskoj nešto manje od 32 godine te da ima oko 1,24 milijuna umirovljenika i oko 1,8 milijuna osiguranika. Kaže da, iako je broj zaposlenih u porastu, to još uvijek nije dovoljno i veliki je izazov za održivost sustava. Dodala je da je u državnom proračunu u ovoj godini izdvojeno 10,2 milijarde eura za mirovine.
Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, Anamarija Staničić, je u svom obraćanju navela da smatra kako hrvatsko tržište kapitala danas bolje izgleda nego zadnjih 10 ili 15 godina. Naglasila je i da je jako bitno raditi na financijskoj pismenosti građana.
Istaknula je i da je sektor financijskih usluga dosegnuo povijesno visoke razine od 50,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem, uz rast od 70,8 posto od 2020. godine.
