U 2025. manji rast stečajeva: Hrvatska imala 573 stečaja u siječnju

U ovoj godini očekuje se manji porast globalnih stečajeva tvrtki u odnosu na lani, pokazalo je istraživanje o insolventnosti koje je provela Acredia u suradnji s Allianz Tradeom. U Hrvatskoj je insolventnost porasla u prošloj godini.

Vodeće austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima navelo je da se u 2025. godini očekuje porast stečajeva za šest posto, a u 2026. za tri posto, dok su u prošloj godini porasli za čak 10 posto.

“Još uvijek nema naznaka poboljšanja. Očekujemo visoke razine insolventnosti u 2025. godini kao što su bile i u 2024. Tek bi u 2026. godini moglo doći do blagog pada. Slabljenje gospodarstva u eurozoni, posebno u Njemačkoj, te pad potražnje i dalje nastavljaju vršiti pritisak na hrvatske tvrtke ove godine”, izjavio je Michael Kolb, član uprave Acredije.

Usporedili su i broj stečajeva u posljednje tri godine u Hrvatskoj. Prema tim podacima u 2022. ih je bilo 5.603, u 2023. oko 4.351, a u 2024. malo više, 4.832. U siječnju 2025. zabilježen je malo manji broj stečaja nego u istom mjesecu lani, 573 u odnosu na 631.

Dakle, u Hrvatskoj je insolventnost porasla za 11 posto u 2024. godini u odnosu na 2023., ali je pala za devet posto u siječnju 2025. u usporedbi sa siječnjem 2024. godine.

“Turizam, koji čini gotovo petinu BDP-a u Hrvatskoj, i dalje je osjetljiv na vanjske šokove koji mogu uzrokovati pad potražnje. Tvrtke u maloprodaji, građevinskoj industriji i proizvodnji također su pogođene tim utjecajima”, navedeno je u priopćenju Acredije.

Dodali su da očekuju stabilizaciju insolventnosti u 2025. godini i rast BDP-a od 3,2 posto, što je malo manje u odnosu na 2024. godinu, ali i dalje među najvišim stopama rasta u EU-u. Gospodarski rast Hrvatske i dalje će biti podržan ulaganjima financiranim iz EU-a.

Još se ne zna kako će uvođenje američkih carina na proizvode iz EU-a i Hrvatske utjecati na zemlju, ali ukupni hrvatski izvoz u SAD nije veliki i čini nešto manje od četiri posto izvoza. Više od 60 posto hrvatskog izvoza ide u Europsku uniju, posebno u Njemačku, Italiju i Sloveniju. Prema tome, Hrvatska bi mogla osjetiti negativan utjecaj carina neizravno kroz europske partnere.

Podsjećamo, američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 25 posto na čelik i aluminij iz EU-a, pa su iz Bruxellesa najavili da će od 1. travnja uvesti carine na niz proizvoda iz SAD-a. Ova odluka potaknula je Trumpa da zaprijeti da će uvesti namet od 200 posto na vino, žestoka pića i ostali alkohol iz Europske unije.

U slučaju globalnog trgovinskog rata, situacija u Austriji mogla bi se dodatno pogoršati, a Kolb kaže da bi morali povećati prognozu insolventnosti za jedan bod ako eskaliraju carinski i trgovinski sukobi. Za Italiju se predviđa povećanje od 17 posto, slijedi Njemačka s 10 posto, a zatim je Češka s pet posto.

Najpogođenije zemlje su Rusija s rastom stečajeva od 24 posto, Turska s 20 posto, Brazil s 13 posto i SAD s 11 posto. S druge strane, broj stečajeva značajno je smanjen u Mađarskoj i to za 23 posto.

“Učinci na tržište rada također su značajni – oko 2,3 milijuna radnih mjesta širom svijeta izravno je ugroženo, 120.000 više nego prethodne godine, posebice u Zapadnoj Europi”, piše u priopćenju.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u veljači ove godine podatke o otvorenim stečajevima poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Statističari su naveli da ih je u prosincu lani bilo 455. Najviše ih je zabilježeno u trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, 87.

Na drugom mjestu je građevinarstvo gdje je zabilježen 81 stečaj, a na trećem su bile djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 70 stečajeva.

U prvom mjesecu ove godine naviše ih je zabilježeno u građevinarstvu ukupno, 107. Slijedi trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 102 stečaja, dok su na trećem mjestu djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 83 stečaja.