Sven Harjaček, Bird Incubator: Uspješan startup treba nuditi nešto što nitko drugi ne nudi

Prije tri godine zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija osnovala je Bird Incubator kroz koji su dosad prošla 32 startupa iz više od deset svjetskih država. Startupi koje podržavaju dolaze iz raznih područja, no svima im je zajedničko da koriste AI tehnologiju.

Nedavno su otvorili prijave za Accelerate2Move akcelerator pod pokroviteljstvom Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), a rade i na projektu jedinstvenom na globalnoj razini, u sklopu kojeg će uz pomoć umjetne inteligencije prognozirati rezultate predstojećih parlamentarnih izbora.

O svemu tome, kao i o još nekim temama, popričali smo sa Svenom Harjačekom, Business Development Managerom Bird Incubatora.

Pripremate zanimljiv projekt predviđanja izbora uz pomoć umjetne inteligencije. Recite mi nešto više o tome, od čega se sve sastoji?

“U pitanju je projekt koji je N1 televizija pokrenula u suradnji s nama. Izbori se obično predviđaju uz pomoć anketa, pa smo to odlučili napraviti na jedan drugačiji, revolucionaran način. Zajedno s njima smo osmislili metodologiju kako pronaći potrebne timove i organizirati cijeli projekt. Nama je to bilo jako zanimljivo jer nikad nismo radili na nekom takvom televizijskom projektu.”

Tko će biti mentori i članovi žirija?

“Mentori za projekt AI Izbori su Gordana Kastrapeli koja će pomagati oko “pitcha”, odnosno oko toga kako se izraziti i prezentirati finalno rješenje, zatim Goran Gvozden i Davor Runje koji su eksperti za podatkovnu analizu i umjetnu inteligenciju, te Marko Rakar, stručnjak za ekonomiju, izbore i informatiku, svojevrsni “jack of all trades”. U žiriju će biti ekonomski stručnjak Vuk Vuković koji je uspješno predvidio rezultate Brexita i posljednjih američkih izbora, bivša premijerka Jadranka Kosor, Tihomir Ladišić s N1 televizije i Hajdi Ćenan, uz Davora suosnivačica uspješnog startupa Airt.

U inicijalnoj fazi smo imali dvadesetak timova između kojih su članovi žirija odabrali tri najbolja koji će ići u daljnje natjecanje. Većinom se radilo o studentskim timovima uz poneki stariji, no prijavio se i jedan srednjoškolski iz Mioca koji je bio četvrti, ali smo njihov trud nagradili opcijom da i dalje rade na svom rješenju i dobiju feedback od naših mentora. Pobjednici će primiti nagradu u iznosu od 5.000 eura, drugoplasirani 3.000, a trećeplasirani 1.000 eura.”

Na koji način će se ocjenjivati?

“Ocjenivat ćemo na dvije razine; ukupan broj bodova je 750, pri čemu prva, jednostavnija donosi 250, a druga 500. Na prvoj razini trebaju samo točno pogoditi prvih pet stranaka po broju glasova i za svaku koju pogode dobivaju 50 bodova. Na drugoj razini moraju pogoditi koliko će koja lista osvojiti mjesta u Saboru. Bodove će također i gubiti ovisno o postotnoj grešci – primjerice, ako prognoziraju da će HDZ imati 50 mjesta, a oni ih osvoje 55, razlika je 10 posto zbog čega će imati 10 bodova manje. Sve to radit će uz pomoć umjetne inteligencije. Cijela premisa je da koriste “open source” model, što znači da ga mogu korigirirati prema inputima mentora i članova žirija.”

Da li je neki sličan projekt dosad proveden vani?

“Ne, ovo je prvi puta da se tako nešto radi, riječ je o svojevrsnom eksperimentu, vidjet ćemo postoji li potencijal da se eventualno i franšizira. Sjajno je što potičemo mlade ljude da koriste vlastita znanja i kreiraju rješenja, a za to su još i nagrađeni.”

Također, nedavno ste otvorili prijave za Accelerate2Move akcelerator. Tko sve surađuje na tom akceleratoru i kakve startupe tražite?

“To je Urban Mobility projekt na razini Europe. Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) ima sedam akceleratora iz područja urbane mobilnosti, a mi pokrivamo akcelerator na temu Future Mobilityija (IoT, 5G, blockchain i AI, Web3.0 i “vehicle-to-everything”). Svi startupi koje ćemo primati ove i iduće godine moraju biti povezani s urbanom mobilnošću i koristiti neku od tih tehnologija. Projekt radimo u suradnji s Europskim konzorcijem od tri države (Hrvatska, Slovenija i Latvija), pri čemu Hrvatsku predstavljamo mi, razvojna agencija Regea i FER-ov Inovacijski centar Nikola Tesla. Iz Slovenije je tu Ljubljanski univerzitetski inkubator, a iz Latvije inkubator Vefresh i telekomunikacijska tvrtka LMT. Od tih šest partnera, četiri rade na programu kao akceleratori. Svake godine primamo 12 startupa i svatko od nas radi s tri. Lani nismo imali niti jedan startup iz regije, već se radilo o onima iz Poljske, Portugala, Njemačke, Austrije…

Voljeli bismo da postoji malo bolji omjer istočnoeuropskih i zapadnoeuropskih startupa, pogotovo jer su istočna i jugoistočna tržišta Europe nešto slabije razvijena. Prijave traju do 15. travnja. Svake godine se u sklopu tog programa organizira i bootcamp u jednoj od tih država, a lani se održao u Hrvatskoj. Organizirali smo ga u prostorijama Birda, imali smo petodnevni program koji se sastojao od pet radionica. Na kraju smo imali i „demo day“ na koji smo pozvali investitore, predstavnike lokalne i nacionalne samouprave kojima su startupi predstavljali svoja rješenja.”

U 2024. obilježavate tri godine BIRD inkubatora, pa bih Vas zamolio da se prisjetite Vaših početaka. Kako se u tvrtki Poslovna inteligencija rodila ideja o pokretanju jednog takvog inkubatora i koji su bili ciljevi?

“Tijekom 2020. godine, u jeku korone, Dražen Oreščanin je odlučio otvoriti startup inkubator koji je specijaliziran za umjetnu inteligenciju. Njegova motivacija je bila rapidan razvoj umjetne inteligencije, a glavni cilj je bio kroz društveno koristan projekt pomoći mladim timovima i omogućiti im što kvalitetniji i uspješniji razvoj njihovih startupa. Jedan od glavnih ciljeva je svakako bio i pomoći u razvoju lokalnih i regionalnih ekosustava startupa i umjetne inteligencije.”

U međuvremenu su kroz inkubator prošla 32 startupa iz deset država. Koje od njih biste posebno izdvojili?

“Naš najuspješniji startup je Cidrani koji su prodali sve što su imali da bi nešto razvili. Njihova priča mi je još draža zbog toga što su ušli u inkubaciju u vrijeme kad sam krenuo raditi u Birdu. Tada su bili tim od dvoje ljudi koji je bio na početku i nisu još u potpunosti bili sigurni u kojem smjeru ići, a iz inkubatora su izašli jer su postali preveliki. Imali su više od 10 zaposlenih i dosta velike mjesečne prihode, te su gotovo prerasli iz startupa u scaleup. Bave se ‘longetivityjem’.

Interesantan je i belgijski Autonomous Knight koji su prije osnivanja startupa radili na rješenjima za autonomnu vožnju u ekstremnim uvjetima poput onih u rudniku. Shvatili su da bi njihov senzor mogao biti primjenjiv i u svakodnevnoj vožnji, odnosno da ga mogu prenamijeniti za autonomnu vožnju razine pet. Kasnije su primljeni su u Volvo akcelerator gdje pomažu razviti rješenja za njih.

Od aktualnih primjerice imamo Rearm, a spomenuo bih i Tensorpix koji se bave “upscalingom” slika i videa. Iza njega je na početku stajala samo jedna osoba koja je imala jako dobro razvijene tehnološke sposobnosti. Ranije je bio dijelom Velebit AI-ja, valjda jedine hrvatske konzultantske tvrtke koja se bavi umjetnom inteligencijom. Razvio je rješenje koje uz pomoć umjetne inteligencije starije fotografije ili video slabije kvalitete diže gotovo na razinu moderne kvalitete. Javio nam se jer je njegovo znanje primarno bilo tehnološko, dok mu je trebala pomoć u ostalim aspektima poslovanja. S vremenom su se rebrendirali, zaposlili još ljudi i udvostručili mjesečne prihode. Danas su održivi, što je za startup i najvažniji korak.”

Iz Vašeg iskustva, koje bi bile neke najvažnije osobine koje jedan uspješan startup treba imati?

“Trebaju nuditi nešto što nitko drugi ne nudi. Ekstremno važan je i tim; jako puno investitora ne ulaže u sami startup, nego gledaju kakav je tim. Također je bitna i skalabilnost jer se teško mogu prikupiti investicije za projekt koji je primjenjiv samo u lokalnim okvirima.”

Veliku podršku pružate i neprofitnim i studentskim udrugama, što sve uključuje ta podrška, odnosno suradnja s njima?

“Trenutno surađujemo s nekoliko studentskih udruga kao što su Financijski klub s Ekonomskog fakulteta i BEST s FER-a kojima pružamo besplatan prostor, svi oni svoje emisije snimaju kod nas. Uz to ih oglašavamo preko naših društvenih mreža, a Financijskom klubu smo organizirali i jednu radionicu. Suradnja je dosta široka, a ovisi i o tome koje su njihove potrebe.”

Završno, koji su planovi za dalje?

“Planiramo restrukturirati kurikulum našeg programa, te dodati nekoliko novih programa. Uz to, trenutačno optimiziramo našu mrežu mentora kako bi našim startupima mogli što konkretnije pomoći. Imamo nekih 50-ak partnera, od sveučilišta preko korporacija do institucija, i tu mrežu također želimo malo bolje posložiti. Pokušavamo optimizirati sve aspekte poslovanja, ranije smo se najviše fokusirali na networking, a sada želimo cijeli naš program poboljšati i podići na višu razinu.”