Što donosi žitni “koridor solidarnosti” Hrvatskoj?

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom dogovorio mogućnost korištenja hrvatskih luka za izvoz ukrajinske pšenice. Dva ministra najavila su da rade na planiranju “najučinkovitijih ruta do tih luka da bi ukrajinske žitarice sigurno stigle na odredište”.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru te da će se žito u Hrvatsku dopremati Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.

No, što to znači za hrvatsko gospodarstvo?

Analitičari kažu – ništa novo, ništa specijalno. Jer ruta već postoji i koristi se od početka sukoba u Ukrajini. Luka u Rijeci, za ove potrebe, aktivna je više od godinu i pol dana kao dio “Koridora solidarnosti”, odnosno putova koje je EU uspostavila kako bi pomogla Ukrajini da izvozi svoje poljoprivredne proizvode.

Naime, Ujedinjeni narodi i Turska 22. srpnja 2022. godine, posredovali su u postizanju sporazuma o otvaranju sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru (crnomorska inicijativa za žitarice). Otada je više od 1.080 brodova punih žitarica i drugih prehrambenih proizvoda napustilo ukrajinske luke. U okviru ove inicijative, prema podacima od svibnja 2023. godine, izvezeno je preko 30 milijuna tona žitarica i ostalih prehrambenih proizvoda. Od ukupnog tereta preko 50 posto činio je kukuruz, podaci su Vijeća Europske unije.

64 posto pšenice izvezene u okviru ove inicijative prevezeno je u zemlje u razvoju. Kukuruz se skoro u istoj mjeri izvozi u razvijene zemlje i zemlje u razvoju.

Početak rusko – ukrajinskog sukoba uzrokovao je znatno povećanje cijena žitarica na globalnim tržištima. “Koridori solidarnosti”, te crnomorska inicijativa za žitarice, doprinijeli su smanjenju cijena.

Međutim, zbog nedavne propasti crnomorske inicjative, Kijev pokušava povećati izvoz kopnenim putem preko Europske unije, ali nekoliko susjednih država, poput Poljske, opstruira ovu transportnu rutu. Mnogi poljoprivrednici u EU strahuju i od pada cijena ako ukrajinsko žito stigne na tržište.

Novi sporazum – nova luka?

Damir Novotny, ekonomski analitičar ocjenjuje za Financije.hr da je ovo pitanje više političko nego ekonomsko, jer žitarice iz Ukrajine su i ranije prolazile kroz EU, dakle i kroz Hrvatsku, i to kroz luku u Rijeci, koja ima određene kapacitete za skladištenja i pretovar žitarica.

“Možda je novost da će se koristiti infrastruktura luke u Vukovaru, koja nije bila dovoljno iskorištena. Tamo postoje silosi za žitarice i svakako će se u toj luci, osjetiti određeni benefiti. Biće zarade i za prijevoznike, dakle u željezničkom prometu ali ekonomski ništa značajno. Dakle, to je sve skupa u redu, ali ništa posebno”, kaže Novotny za naš portal.

Naglašava i da žitarice koje dolaze koridorom, uglavnom nisu “krušne” nego se koriste za beskvasne proizvode i stočnu hranu.

“Koridor je, kao takav važan, jer iako kvalitet žita nije durum, odnosno za kruh ili tjestenine, u afričkim zemljama odnosno zemljama u razvoju se koristi za proizvodnju beskvasnog tijesta, te je njima ta pšenica važnija nego nama. Ne vjerujem da će se ta pšenica odnosno žitarice zadržati na tržištu Hrvatske a nije za očekivati ni da utječe na cijene, bar ne radikalno. Hrvatska i dalje proizvodi 30 do 40 posto više pšenice nego joj je potrebno”, kaže Novotny.

Najveći zakupci poljoprivrednih dobara u Ukrajini, kako ističe za Financije.hr, su velike tvrtke iz zapadnih zemalja, koje su najveći proizvođači žitarica danas u Ukrajini, te su zato u Europi i svijetu i najvažniji dobavljači.

Kako je i Rusija veliki proizvođač žitarica, koja svoje žito ovih dana poklanja afričkim čelnicima, povlačenje Rusije iz crnomorske inicijative svjetski analitičari ocjenjuju “snažnim ruskim udarcem” za ukrajinsko gospodarstvo te ih smatraju “krivim za stanje na tržištu”.

Europski “koridori solidarnosti” bi trebali biti od pomoći jer se u okviru Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda, iz crnomorskih luka, također prevozi pšenica. Prije rata, taj je program od Ukrajine je kupovao polovinu svojih zaliha žitarica. Od kolovoza 2022.godine, preko 625.000 tona pšenice prevezeno je za ovaj program, iz ukrajinskih luka u Etiopiju, Jemen, Afganistan, Sudan, Somaliju, Keniju i Džibuti.