Na sjednici Savjeta Hanfe raspravljalo se između ostalog o preduvjetima i inicijativama važnima za provedbu zelene tranzicije i razvoj korporativnog upravljanja, zaštiti od klimatskih katastrofa, budućim zakonima i propisima koji će regulirati financijsko tržište te ostalim aktualnostima u sektoru financijskih usluga.
Tako su članovima predstavljene inicijative Ministarstva financija s ciljem podrške financijskom sektoru i ostalim dionicima u procesu zelene tranzicije i ispunjenja ciljeva utvrđenih u Europskom zelenom planu i Pariškom sporazumu.
Pravovremena i adekvatna prilagodba financijskog sektora bit će od ključne važnosti za uspjeh tranzicije prema održivom gospodarstvu. Stoga je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu informacija i poticanje doprinosa financijskog sektora.
Podrška financijskom sektoru poticat će se daljnjim jačanjem nužnih administrativnih kapaciteta, ali i kroz suradnju na globalnoj razini, posebice kroz aktivnosti europske Koalicije ministara financija za klimatske aktivnosti, te punom operacionalizacijom rada Foruma za podršku održivom financiranju.
Opasnost i štete od prirodnih katastrofa
Također, članovi Savjeta upoznati su i s potencijalnim štetama od prirodnih katastrofa. Na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj, ponuda osiguranja od prirodnih nepogoda obuhvaća osiguranje od različitih rizika kao što su tuča, oluja, poplava, potres i slijeganje tla. Premda su ta osiguranja dostupna, udio premija za njihovu zaštitu ostaje relativno nizak. Rizik od potresa prosječno čini 1,2 posto, dok rizik od poplava iznosi svega 0,5 posto svih premija društava za osiguranje.
Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) razvilo je online nadzornu ploču koja prikazuje razinu osiguranja i ranjivost europskih zemalja na rizike od prirodnih katastrofa.
Hrvatska se tu ističe kao treća zemlja po nedostatnosti osiguranja od tih rizika, iza Grčke i Italije. S obzirom na rastući intenzitet i učestalost tih događaja, potrebno je razmotriti modele obveznog osiguranja rizika od prirodnih katastrofa koje su usvojile druge zemlje članice EU-a. Primjeri dobrih praksi poput francuskog, islandskog, lihtenštajnskog (švicarskog) i rumunjskog modela, mogu poslužiti kao smjernice za podizanje razine osiguranja u Hrvatskoj.
Razvoj Zagrebačke burze
Članovi Savjeta pritom su raspravljali i o aktualnostima na Zagrebačkoj burzi, uključujući promete, uvrštenja i izvršenja financijskih instrumenata. Posebna pažnja posvećena je prilagodbi modela računa vrijednosnih papira pri SKDD-u, kako bismo se uskladili s tržišnim praksama EU-a, što je neophodno za migraciju poslovanja SKDD-a na europske sustave.
U svjetlu jačanja ESG (Environmental, Social, Governance) regulative, istaknuto je kako Zagrebačka burza intenzivno radi na uspostavljanju ESG rejtinga i indeksa koji će transparentno ocjenjivati relativnu uspješnost izdavatelja u ESG standardima. Takvi projekti dio su razvojne strategije Zagrebačke burze, usmjerene na jačanje kapaciteta tržišta kapitala u skladu sa suvremenim ciljevima održivosti.
Pročitajte još:
Također, raspravljalo se i o sudjelovanju u The Advisory Group on Market Infrastructures for Securities and Collateral (AMI-SeCo) pod vodstvom ESB-a te osnivanju Nacionalne savjetodavne skupine za infrastrukture tržišta kapitala, u skladu s odlukom HNB-a od 16. veljače 2024. Ova inicijativa okuplja Hanfu, SKDD, SKDD CCP Smart Clear, izdavatelje, brokere, skrbnike, Zagrebačku burzu i kreditne institucije s ciljem podrške razvoju, implementaciji i radu T2S-a.
Pritom je spomenuta važnost izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima s ciljem implementacije preporuka OECD-a u za razvoj korporativnog upravljanja.
Raspravljalo se o potrebi jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti transakcija povezanih strana, pojašnjenju pravila dioničarskih sporazuma te poticanju neovisnosti nadzornih i revizijskih odbora u poduzećima.
Jedan odgovor
O svemu i svacemu oni raspravljaju!