U Hrvatskoj je 2023. godina počela uvođenjem eura kao zvanične valute čime je kuna, dotadašnja novčana jedinica uvedena 30. svibnja 1994. – postala prošlost.
Priprema za prelazak na euro bila je dobro organizirana – bankomati poslovnih banaka, kao najznačajniji kanal opskrbe gotovinom, bili su prilagođeni ovoj tranziciji, tako da su od 1. siječnja 2023. godine počeli s isplatom eura. Ipak, oni su povremeno bili gašeni tijekom siječnja 2023. godine da bi se cijelu sustav prilagodio novom formatu euronovčanica.
Kako sam proces prilagodbe ne bi negativno utjecao na dostupnost gotovine, banke su do 15. siječnja 2023. godine za građane ukinule naknade za transakcije podizanja gotovine debitnim karticama na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže. U uporabi je bilo oko 1.300 od oko 4.000 bankomata u Hrvatskoj, tijekom prilagodbe sustava. Prva tri mjeseca bankomati su nam davali samo novčanice od 10 i 20 eura, a od travnja i novčanice od 50 eura.
Iako su već bile dvojako iskazane, cijene u dućanima također su se promijenile – euro je postao prva cifra na cijenama, kunski iznos druga.
No, ovu tehničku promjenu pratila je i realna cjenovna promjena, pošto su cijene od uvođenja eura – podivljale. Inspekcije su imale pune ruke posla, pošto su trgovci zaokruživali cijene na više, rijetko na niže.
Aplikacija Kretanje cijena
Aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, građanima je postala dostupna od veljače 2023. godine. Trgovci koji su na toj takozvanoj „bijeloj listi“ su Konzum, Tommy i KTC, i oni su Ministarstvu gospodarstva dostavili tražene podatke, odnosno cijene oko 350 artikala čije će cijene građani moći usporediti svakih 15 dana, u pokušaju Vlade RH da se cijene drže pod kontrolom.
“Mislimo da je ovakav način informiranja javnosti jako dobar i da će bijele liste pomoći građanima donositi odluke prilikom kupnje te će moći povjerenje pokloniti trgovačkim lancima koji su odlučili biti transparentni”, kazao je tada ministar gospodarstva Davor Filipović.
Ipak, val poskupljenja je nastavljen, a javna prozivka nije dala željene rezultate. Tako je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio stopu inflacije za ožujak, a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju su u odnosu na ožujak 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku bile više za 10,7 posto, dok su u odnosu na veljaču 2023. porasle za 0,9 posto. Cijene su nastavile rasti i tijekom travnja i svibnja 2023. godine.
Ukupna vrijednost košarice 103 odabrana proizvoda (roba i usluga) u rujnu 2022. iznosila je 944,77 eura (7.118,37 kuna), u travnju 2023. godine 969,64 eura (7.305,75 kuna), a u svibnju 975,30 eura (7.349.40 kuna).
„Najveći doprinos ukupnom mjesečnom povećanju košarice od 0,6 posto u svibnju u odnosu na travanj ove godine dale su maloprodajne cijene kod 14 grupa proizvoda i usluga kod kojih je praćenjem zabilježeno poskupljenje, dok je to poskupljenje ublažilo pojeftinjenje maloprodajnih cijena kod dve grupe proizvoda i usluga košarice“, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva Hrvatske.
Svibanjsko voće i povrće
Povrće u svibnju 2023. godine nastavlja višemjesečni rast cijena u ovoj skupini, pa cijene u odnosu na travanj bilježe rast za 5,2 posto. Najviše su poskupjeli: kelj za 42,5 posto, slatko zelje za 37 posto, brokula za 30,9 posto, mrkva 17,1 posto, krumpir za 5,9 posto te konzervirani krastavci za 5,1 posto. U ovoj skupini smanjene su cijene tikvica za 15,4 posto, paprike za 12,9 posto i rajčice za 7,9 posto.
Voće je također u svibnju koštalo kao samo zlato te je bilo skuplje za 5,1 posto u odnosu na travanj. U tome najviše je porasla cijena limuna i to za 18,9 posto i cijena jabuka za 0,8 posto, dok su cijene banana zabilježile pad od 0,7 posto, a cijene naranči ostale su na razini cijena iz travnja.
Hrvatski turizam
A onda je počela sezona. Kombinacijom inflacije, uvođenja eura i poslovnih odluka poduzetnika u turizmu, tijekom srpnja cijene u turizmu porasle su za 77 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, kad se protumače brojke Porezne uprave o fiskaliziranim računima u prvom mjesecu špice turističke sezone. Čak 1,18 milijardu eura iznos je fiskaliziranih računa u djelatnostima smještaja i pripreme i posluživanja hrane, u odnosu na 666 milijuna eura utrženih u ove dvije djelatnosti u srpnju 2019. godine, na približno jednakom broju izdanih računa.
Ugostitelji su prije pandemije fiskalizirali 346 milijuna eura u srpnju, a 2023. godine promet im je bio 587 milijuna eura, što je oko 70 posto više. Obje djelatnosti u iznosu računa samo u ovom srpnju značajno su premašile milijardu eura, što je više nego u prošlom kolovozu koji je financijski najjači mjesec u turizmu, te nakon ovog lipnja u kojem je fiskaliziran 751 milijun eura u smještaju i ugostiteljstvu.
Inflacija je u srpnju usporila, izvijestio je DZS, na 7,3 posto, ali cijene su i dalje bile visoke. No, iako se činilo da su cijene rasle samo u Jadranskoj Hrvatskoj, jer je u jeku turističke sezone uvoz hrane enorman, ni na kontinentu nije bilo bolje. Nezapamćeno olujno nevrijeme i nekoliko strašnih tuča uništili su domaću proizvodnju. Cijene su opet rasle i otvorile pitanje – uvozimo li previše hrane?
Analitičari su bili jednoglasni. Uvozimo preko 50 posto voća, gotovo 70 posto grožđa za vino, oko 30 posto krumpira, i to prema podacima s početka godine, koji nisu uzeli u obzir npr. vremenske nepogode. A Hrvatska bi mogla proizvesti dovoljno, kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar, jer Hrvatska ima i zemlje i vode za dovoljno proizvodnje.
Tako smo u kolovozu 2023. godine osvijestili da cijenu hrane ne diktiraju proizvođači u Hrvatskoj, nego oni koji opskrbljuju Europu. Do tada je poskupjelo 1.278 proizvoda, pojeftinilo 386, a istu cijenu je zadržalo njih 638. Potrošačka košarica oko 80 osnovnih proizvoda sredinom kolovoza različita je od dućana do dućana, pa u jednom košta 991,89 eura, a u drugom 1.063,93 eura. Prosječna plaća iznosila je oko 1.500 eura.
V. paket mjera
U rujnu 2023. godine sezona je bila na izmaku. Građani u borbi s cijenama – također. Vlada RH je opet odlučila intervenirati – usvojen je V. paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.
Cijena struje ostala je na istom nivou kao u ranijim paketima, no intervencije su se proširile na hranu te je s do tada samo osam namirnica koje su imale zagarantiranu cijenu oznaku Ograničena cijena dobilo ukupno 30 namirnica.
„Suncokretovo ulje, mlijeko, brašno, šećer, cijelo pile, svinjsko mljeveno meso – njihova cijena i dalje ostaje na istom nivou kao i do sada. Ovom paketu pridružili smo dodatna 23 artikla te bi već ovih dana, a najkasnije do 1. listopada, cijene ovih namirnica, trebale biti izjednačene u svim dućanima, u skladu s mjerama kako je propisala Vlada. Kada uzmete sve ove proizvode i saberete ih, uvažavajući nove cijene, to bi iznosilo 76,19 eura. S cijenama iz 31. prosinca, isti proizvodi bi iznosili 99,68 eura, što je ušteda od 23 eura i 49 centi, odnosno 23,57 posto. Trgovački lanci iskazali su spremnost tijekom konzultacija da se uključe u mjere Vlade i snize cijene ovim proizvodima“, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Ipak, analitičari su ukazivali da je sve otišlo predaleko, i nisu bili sigurni koliko će mjere dati rezultate.
“Tražeći od trgovaca da smanje cijene utječemo na njihovu maržu, ali ne i na proizvodnju. Moramo pratiti što će se dogoditi. Treba se obratiti pažnja na proizvodnju, ali to je nemoguće kontrolirati. Sve je otišlo predaleko i ne znam što učiniti u ovom trenutku”, rekao je bivši ministar gospodarstva Davor Štern.
Listopadne cijene hrane – i dalje nepromijenjene
U listopadu 2023. godine kompariranjem putem aplikacije Kretanje cijena i dalje je bilo razvidno da je mnogo artikala koji su poskupjeli, poredeći ih s 31. prosincem 2022. godine. Tako je 920 različitih artikala poskupjelo – čak za 50 posto njih 27, dok je cijenu zadržalo 650 artikala. Pojeftinilo ih je 732, ali ih je tek 23 pojeftinilo za 50 posto.
Narandže, gljive, kelj, krumpir, zelje, smrznuti oslić, kava, domaći suhomesnati proizvodi, kiseli krastavci, majoneze, sve vrste mlijeka koje nisu UHT 2,8, čajevi, džemovi, keksi – i u listopadu su imali veće cijene. U eurima, to primjerice znači da je svinjski but potkraj prošle godine iznosio 5,71 euro, a u listopadu ste ga mogli kupiti za 6,25 eura po kilogramu, vjerojatno i skuplje u zavisnosti je li domaće, hrvatsko ili je, kako je čest slučaj – uvozno. Bilo je i istih namirnica koje su u jednom dućanu pojeftinile, a u drugom poskupjele.
Smirivanje inflacije u studenom
Godišnja stopa inflacije u studenom je iznosila 4,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, što je i najniža stopa inflacije u više od dvije godine.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, prema podacima DZS-a, u odnosu na studeni 2022. godine u prosjeku su bile više za 4,7 posto, dok su u odnosu na listopad u prosjeku manje za 0,1 posto. Porast cijena na godišnjoj razini ublažilo je smanjenje cijena stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,5 posto.
DZS je u studenom i zvanično objavio ono što su građani znali cijelu godinu – da su cijene u Hrvatskoj u posljednjih godinu rasle u kontinuitetu.
Najprostijim iščitavanjem tabela razvidno je da su cijene posebno rasle s promjenom kune u euro, odnosno tijekom prosinca 2022. godine i siječnja 2023. godine, a zatim ponovno u svibnju, kada su pojedini artikli dosegli svoj cjenovni maksimum. Do određene stabilizacije cijena došlo je tek u rujnu 2023. godine.
Očekivani privredni rast u 2024. godini tri odsto
Rast realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za cijelu 2023. godinu bi trebao biti 2,6 posto, dok se u 2024. godini očekuje povećanje stope rasta na tri posto, poručio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na godišnjem brifingu za medije.
“Inflacija u ovoj godini na koncu će biti 8,4 posto, za 2024. godinu projiciramo da će biti četiri posto, dok bi tijekom 2025. godine trebala dosegnuti 2,5 posto. U europodručju ona će biti za 2023. godinu 5,4 posto, za 2024. godinu 2,7 posto, dok u 2025. godini bi trebala iznosit 2,1 posto“, rekao je guverner Vujčić.
Odgovarajući na pitanje Financije.hr, o općoj ocjeni hrvatskog gospodarstva tijekom godine prelaska s kune na euro, guverner Vujčić je Hrvatskoj dao veoma dobru ocjenu.
Pročitajte još:
„Mislim da je Hrvatska napravila jako dobru priču i mislim da ništa ne bismo napravili drugačije u ovom procesu jer je sve urađeno kako treba. Cijeli proces prelaska s kune na euro je prošao bolje nego što smo i očekivali, prije svega s tehničkog aspekta. Bili smo spremni i za neke potencijalne probleme, ali praktički ih uopće nije bilo.
Ekonomski efekti su u skladu s očekivanjima, uvođenje eura je imalo učinak na razinu inflacije do 0,4 posto, i on je i bio takav. Premije rizika su pale za Hrvatsku, kreditni rejting nam je porastao, kamatne stope su niže nego u usporedbi s grupom zemalja koje nisu uvele euro, troškovi poduzeća su pali. Poduzećima koja rade s inozemstvom poslovanje je olakšano i njihovo poslovanje je jeftinije. Svi ti benefiti su tu i to baš na način na koji smo ih i očekivali. Ocjena je vrlo dobra jer smo i bili već djelomično naviknuti na euro kao društvo“, rekao je Vujčić.
