Za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj ključan je stabilan i predvidiv regulatorni okvir, kao i definiranje nacionalnih ciljeva te konkretan plan za njihovo provođenje, poručeno je jučer s Regionalnog foruma Obnovljivi izvori energije 2030 – svi naši izazovi.
Forum je održan u Sisku, a organizirala ga je Županijska komora Sisak u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac, Komorom Zagreb i Sektorom za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK), priopćili su iz HGK. Uvodno obraćanje imala je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.
“Pred nama su ključni izazovi koje ne smijemo više zaobilaziti – od usklađivanja s ambicioznim ciljevima EU do kreiranja stabilnog regulatornog okvira koji neće kočiti razvoj. Hrvatska mora pronaći balans između održivih ambicija i realnih mogućnosti, kako bismo omogućili dugoročnu sigurnost opskrbe i ekonomski rast. Naše članice već ulažu značajna sredstva u obnovljive projekte, ali bez jasnih zakonskih smjernica i koordinirane podrške institucija, taj potencijal ostaje djelomično iskorišten. Potrebni su nam usklađeni potezi koji će omogućiti stabilan i održiv razvoj sektora”, kazala je.
Iz HGK navode da je Sisačko-moslavačka županija jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj, zbog posljedica potresa koji je pogodio to područje prije četiri godine.
“Projekti obnove provode se u skladu sa Zakonom o gradnji, koji je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine, Strategijom niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine i Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050. godine.”, piše u priopćenju.
Pročelnica Odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije, Anita Sinjeri-Ibrišević, je rekla da ovakav način obnove doprinosi strateškom cilju da sve zgrade u Hrvatskoj 2050. budu gotovo nula energetske ili s visokom razinom energetske učinkovitosti. Kao dobar primjer korištenja geotermalne energije u Županiji navela je Lječilište Topusko.
“Ministarstvo gospodarstva vodi energetsku tranziciju kao ključni dio gospodarske politike, usklađene s ciljevima EU, čvrsto opredijeljeno da energetski i klimatski ciljevi do 2030. ne opterećuju cijene za industriju i poduzetništvo. Ovaj forum daje priliku za jasnu podršku gospodarstvu i konkurentnosti Hrvatske”, kazao je Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.
Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK, kazao je da je energetika područje koje neizostavno zahtjeva dugoročno planiranje. On smatra da proces energetske tranzicije mora planirati i voditi država, a to podrazumijeva koordinirani nastup nadležnih državnih tijela. Istaknuo je da trenutačno nema integralnog promišljanja o definiranju nacionalnih ciljeva i načinu njihovog ostvarenja koji bi bili pretočeni u konkretni srednjoročni ili dugoročni akcijski plan odnosno program.
Pročitajte još:
Na Forumu se razgovaralo i o razvoju tržišta električne energije u Hrvatskoj, a naglašena je i važnost pronalaženja modela kojim bi se osigurali povoljniji uvjeti za industrijske korisnike.
“U ABS Sisku električna energija čini najveći trošak u troškovima transformacije otpadnog željeza u naš proizvod – specijalni čelik. Trenutačne cijene električne energije su previsoke i čine naš proizvod nekonkurentnim. Smatramo da je za opstanak većih proizvođača u Hrvatskoj potrebno omogućiti niže cijene”, rekao je Damir Radmilović, član uprave ABS Sisak.
