Prvi čovjek kojem je ugrađen Neuralinkov čip za Financije.hr otkrio: Bilo je zastrašujuće pustiti nekoga da mi ‘kopa’ po mozgu

Noland Arbaugh (30) je u siječnju ove godine postao prvi čovjek kojem je tvrtka Neuralink ugradila bežični čip u mozak. Mladi Amerikanac, rođen u Arizoni, pretrpio je tešku ozljedu leđne moždine u nesreći koja mu se dogodila za kupanja u jezeru 2016. godine. Ne sjeća se što se točno dogodilo, ali zna da je tijekom skakanja u vodu udario glavom o nešto. Razgovarali smo s njim o razlozima zbog kojih se odlučio na rizičnu operaciju i o tome kako izgleda život s čipom u mozgu.

“Odlučio sam se prijaviti za operaciju jer sam želio pomoći tom području znanosti da se razvije i napreduje. Smatrao sam da će mi to otvoriti mnoga vrata i dati priliku da ponovno živim uobičajenim životom. Odluku nisam donio olako. Budući da sam kvadriplegičar, ostao mi je samo još mozak, i bilo je zastrašujuće pustiti nekoga da mi ‘kopa’ po njemu. Ali želio sam iskoristiti tu priliku”, rekao je Arbaugh za Financije.hr.

“Kad su me konačno odabrali za testiranje čipa, jedino o čemu sam razmišljao bilo je preživjeti operaciju. Bio sam vrlo uzbuđen, ali bilo je i mnogo toga o čemu sam prije toga trebao razmisliti i razgovarati sa svojom obitelji”, dodao je.

Njegov život se iz korijena promijenio kad je prije toga ostao gotovo potpuno oduzet. Mnoge aktivnosti u kojima je do tada uživao postale su nemoguće, ali odlučio je nastaviti borbu i nije se predao. Zato je bio oduševljen kad je od prijatelja čuo za Neuralink i mogućnosti koje mu se nude ugradnjom čipa.

Neuralink je tvrtka koju je 2016. osnovao milijarder Elon Musk, a samo godinu dana nakon osnivanja najavili su da žele napraviti uređaje za kratkoročno liječenje ozbiljnih bolesti mozga, s konačnim ciljem poboljšanja kakvoće života ljudi. Polako su radili i išli prema tom cilju, a najveći korak bilo je testiranje implantata kojeg su nazvali Telepathy — na ljudima.

Zanimljivo je da oni nisu prvi na svijetu koji su izmislili uređaj poznat kao sučelje mozak—računalo ili BCI, a Arbaugh nije prva osoba na svijetu kojoj je čip stavljen u mozak. No, razlika između Neuralinka i ostalih je što je njihov uređaj manji i tanji te ga implantira poseban robot.

Prošle godine dobili su odobrenje za kliničko ispitivanje i objavili kako žele omogućiti ljudima da upravljaju kursorom ili tipkovnicom na računalu koristeći samo svoje misli. Počeli su tražiti ljude pogodne za testiranje svoje tehnologije, a jedan od uvjeta bio je da osoba mora biti paralizirana. Arbaugh se prijavio za istraživanje, obavio nekoliko razgovora i prošao kroz veliki broj ispitivanja, pa su ga nakon mjesec dana odabrali, i tako je postao prva osoba kojoj je ugrađen Neuralinkov čip.

Iako je sama pomisao na takvu operaciju strašna, Arbaugh kaže da se nije bojao. Otkrio nam je da postoji poseban razlog za to.

“Uopće me nije bilo strah. Mislim da je to zbog moje vjere u Boga. Smatrao sam da Bog ima posebnu nakanu za mene. Znao sam da me ne bi stavio u takav položaj i proveo kroz cijeli postupak razgovora za operaciju, da sve to nema nekakvog smisla”, rekao nam je hrabri Amerikanac.

Kaže da se jedino morao pomiriti s razlogom zbog kojega je odabran za testiranje čipa. Nije znao je li mu Bog pružio tu nevjerojatnu priliku i pomoć kako bi postigao nešto pozitivno za sebe, ili je tu kako bi postao primjer ako nešto pođe po zlu. Pitao se hoće li njegovo iskustvo biti pozitivno, ili samo upozorenje drugima da ne idu na takve zahvate.

“Pomirio sam se s obje mogućnosti. Mislio sam da ću se možda više bojati kako se bližila operacija, ali nikad se nisam bojao. Moja je obitelj naravno bila zabrinuta zbog operacije, jer ipak je riječ o mozgu, ali su me podržavali. Samo su htjeli ono što je najbolje za mene”, ispričao nam je.

Nakon operacije osjećao se odlično. Kaže da mu uopće nisu bili potrebni lijekovi protiv bolova koje mu je liječnik preporučio za korištenje. Tvrdi da mu je to bio jedan od lakših odlazaka u bolnicu, a posebno je pohvalio Neurološki institut Barrow (Barrow Neurological Institute) zbog posebno dobre zdravstvene njege. S obzirom na to koliko se dobro osjećao, i da nije bilo nikakvih komplikacija, samo se htio što prije vratiti kući i isprobati čip.

“Osjećam se isto kao i prije operacije, odnosno uopće nemam osjećaj da mi je nešto ugrađeno u mozak. Stalno govorim ljudima: ‘Kad biste mi izbrisali pamćenje i rekli da imam čip u mozgu, ne bih vam vjerovao.’ Ne osjećam ništa”, rekao je Arbaugh.

Objasnio nam je kako funkcionira čip koji mu je poboljšao kvalitetu života i pružio bezbroj uzbudljivih mogućnosti. Smatra da cijeli postupak uopće nije bio toliko složen.

“Prilično je jednostavno. Postoje 64 nîti s po 16 elektroda koje su ugrađene izravno u moj mozak, a koje primaju signale iz neurona. Ti neuroni se aktiviraju svaki put kad pokušam pomaknuti dio tijela, odnosno kad zamislim da mičem dio tijela. Pokušaji micanja tijela služe kako bi algoritam naučio što želim učiniti. Tako nadzirem posebnu aplikaciju i preko nje obavljam sve što želim na raznim uređajima. Sve me to uopće ne umara. Mogu reći da budem jednako umoran kao bilo koja druga osoba koja koristi računalo”, rekao je.

Nije odmah mogao koristiti čip, ali su mu nekoliko sati nakon operacije donijeli ekran u sobu na kojem je mogao vidjeti kako izgleda kad zamišlja da miče ruku. To je za njega bilo nevjerojatno iskustvo.

“Prvih deset dana morali smo se pridržavati sigurnosnih protokola i nismo smjeli puniti uređaj, koji se inače napaja baterijom na bežično punjenje. Zato sam ga tada koristio samo oko sat vremena dnevno. Prošlo je možda dva tjedna prije nego što sam prvi put mogao potpuno nadzirati kursor. Nikada to neću zaboraviti. To je doista jedna od najnevjerojatnijih tehnologija na svijetu!”, prisjeća se Arbaugh.

Kaže da nije morao na poseban način naučiti koristiti tu jedinstvenu tehnologiju, nego je algoritam zapravo morao naučiti što on želi raditi. Ipak, i on se morao bar malo prilagoditi algoritmu, ali od samog početka se dobro snašao i na najbolji način iskoristio priliku koju je dobio.

Čip mu omogućuje da koristi bilo koje računalo na koje je postavljena aplikacija preko koje se može povezati, a koju je programirala tvrtka Neuralink. No, zanimljivo je i s koje udaljenosti može koristiti čip kako bi upravljao računalom ili nekom drugom tehnologijom, jer je pretpostavka da mora biti u blizini uređaja.

“Uspio sam koristiti čip s drugog kraja kuće. To je udaljenost koju sam iskušao. Mogu ga koristiti dok god sam povezan s Bluetoothom”, ispričao nam je uzbuđeno.

Nakon nesreće Arbaugh se naučio kretati u invalidskim kolicima i koristiti štap koji drži u ustima kako bi upravljao računalom. Takav štap inače koriste ljudi koji ne mogu upravljati ostalim dijelovima tijela. Sastoji se od gumenog nastavka za usta i štapića kojim se može tipkati po elektroničkim uređajima. Dok je koristio štapić, Arbaugh je uvijek morao imati nekoga tko će mu pomoći. Obično su to bili njegovi roditelji, koji bi ga postavili da sjedi u uspravnom položaju i stavili mu štap u usta. Osim toga, nije ga mogao dugo koristiti, jer bi dobio ozljede i plikove u usnoj šupljini. Sada takav postupak više nije potreban i može koristiti računalo koliko god želi, što je veliko olakšanje za njega i njegovu obitelj.

“Korištenje računala prije nego što mi je ugrađen čip bilo je strašno naporno. Ono što svima govorim je da mi je ponekad trebalo pet, deset, možda čak i 15 minuta da pošaljem običnu SMS poruku. Zamislite da tako pokušavate surfati internetom. To jednostavno nije bilo izvedivo. Sada uživam radeći štošta na računalu. Koristim ga za učenje jezika, slanje mailova i mnoge druge aktivnosti. Upravo komuniciram s vama koristeći čip. Osim toga, volim igrati igrice. Nadam se da ću jednog dana moći napisati i knjigu”, rekao nam je.

Ipak, uz sve pozitivno što mu se dogodilo otkako je dobio čip, bilo je i poteškoća. Glavni problem s čipom pojavio se samo nekoliko tjedana nakon operacije. No, bez obzira na izazove, Arbaugh i dalje ima pozitivan stav i vjeruje da je sve riješeno i da više ne mora brinuti o tome. Ispričao nam je što se točno dogodilo i kako je problem ispravljen.

“Odmah nakon operacije, i sljedećih mjesec dana, neke od nîti koje su stavljene u moj mozak su se povukle. Zbog toga sam imao vrlo loš nadzor nad računalom. Trebalo je nekoliko tjedana da se to popravi. Morali su samo malo promijenili softver kako bih ponovno mogao potpuno upravljati raznim uređajima. Prilagodili su način na koji algoritam očitava neuronske signale. To iskustvo nam je svima pomoglo da naučimo nešto novo, i drago mi je zbog toga. Bilo je teško, ali se isplatilo. Ne brinem se da će se nešto slično ponoviti. Nîti su se ustalile i nema dokaza da se više miču”, objasnio je Arbaugh.

Obično je oporavak nakon operacije dug i potrebno je uzimati razne lijekove, ovisno o tome što je operirano, kako ne bi bilo bolova ili kako ne bi došlo do infekcije. Osim lijekova, ljudi često idu i na terapije. Od svih mogućih operacija, moglo bi se reći da je operacija mozga jedna od najtežih. Zato je iznenađujuće što je sve Arbaugh nakon nje morao činiti, a što ne, te koliko brzo se oporavio i prilagodio novom načinu života

“Nisam morao koristiti nikakve lijekove zbog te operacije. Imam redovite preglede s timom koji provodi istraživanje na Neurološkom institutu Barrow. Prvi pregled je bio zakazan deset dana nakon operacije, zatim mjesec dana, a nakon toga su mi priopćili da dođem svaka tri mjeseca”, rekao je.

Prije nego što mu je ugrađena nova tehnologija, psihički se osjećao loše i nije znao što ga čeka u budućnosti. Većinu vremena provodio je u krevetu, osim ako je morao nešto obaviti ili ako bi mu došli posjetitelji. Sada je sve potpuno drukčije, više je povezan sa svijetom oko sebe i ne mora se toliko brinuti o budućnosti.

“Zbog ovog čipa imam novi život i svaki dan osjećam da taj život ima neku svrhu. S vama komuniciram upravo zbog mogućnosti koju mi je dala ta tehnologija preko koje mogu doprijeti do ljudi diljem svijeta. Ne mogu biti zahvalniji na tome. Također, smatram da me je to sve učinilo boljim sinom, bratom i prijateljem. Ljudi kažu da se više smiješim i da izgledam sretnije. Sada mi je život zanimljiviji, više nego što je ikad bio u posljednjih osam godina”, zaključio je Arbaugh.

Nakon njegove uspješne operacije, Neuralink je najavio da traži nove kandidate koji će primiti isti tretman. Jedina razlika je, kažu, ta što će ga ugraditi na malo drukčiji način kako ne bi bilo problema kakve je imao Arbaugh. Na društvenoj mreži X pozvali su kvadriplegičare koji žele istražiti nove načine upravljanja svojim računalom da se prijave. Moguće je da će u budućnosti takva tehnologija imati i druge funkcije, a ne samo da pomogne ljudima da lakše koriste računalo. Jedna od funkcija mogla bi biti pomoć slijepim ljudima.

“Svakome tko razmišlja o ugradnji implantata savjetovao bih da to učini. Pogotovo ako je invalidna osoba, jer će joj to potpuno promijeniti život. Postoje neki etički problemi oko dobivanja čipa kad nemate invaliditet, ali ja nisam stručnjak za to. Vidim razne mogućnosti te tehnologije i u ovom trenutku je podržavam. Ne mogu dovoljno zahvaliti Neuralinku za sve”, poručio je.