Proizvodnja i prerada mesa u Hrvatskoj – od delicija za Napoleonove trupe do natjecanja u kvaliteti pršuta

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda, koje je objavljeno tijekom ožujka, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto. Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole Hrvati, na vrhu je slanina s 29 posto udjela prema istraživanju JaTrgovac, a odmah iza pršut, s 28 posto udjela. Kulen ima 15 posto udjela, a šunka 13 posto. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

Tradicija mesnih industrija

Navike Hrvata pokazuju da je mesna industrija u Hrvatskoj itekako potrebna ali i razvijena i ima svoju dugu tradiciju.

Među najstarijim u Hrvatskoj je mesna industrija Gavrilović, koja postoji od davne 1690. godine a današnjom tvrtkom upravlja deveta generacija ove obitelji. Obitelj Gavrilović je, prema povijesnim podacima, u 19. stoljeću bila i glavni opskrbljivač Napoleonovih trupa u tadašnjoj Vojnoj krajini.

Od 1822. godine, kako je objavljeno na njihovoj službenoj stranici, počela je prva organizirana proizvodnja mesa a 1889. godine i Prva hrvatska tvornica salame.

Među najvećim mesnim industrijama danas u Hrvatskoj je Mesna industrija Pivac, a koja u svom sastavu ima još i PPK karlovačku mesnu industriju, osnovanu 1963. godine, te mesnu industriju Vajda, koja je osnovana davne 1912. godine. Nedavno je ova mesna industrija najavila i akviziciju Celjskih mesnina.

MI Braća Pivac osnovana je Vrgorcu u Dalmatinskoj zagori sada već davne 1952. godine. Počeli smo kao mali, obiteljski obrt zasnovan na tradiciji obrade i sušenja mesa, a čuvajući tradicionalnu recepturu i kvalitetu, osluškujući potrebe tržišta i koristeći nove tehnologije, s godinama smo izrasli u jednu od vodećih mesnih industrija u Hrvatskoj, s 250 maloprodajnih poslovnica diljem zemlje.

PPK i Vajda su postali dio MI Pivac 2003. odnosno 2015. godine.

Pogoni za proizvodnju svježeg mesa i mesnih prerađevina nalaze se u Karlovcu, Čakovcu i Vrgorcu, a Grupa je najprepoznatljivija kao proizvođač pršuta s godišnjom proizvodnjom od 250.000 komada, od čega je više od 60.000 zemljopisno zaštićenih Dalmatinskih pršuta.

Ujedno su i najveći domaći proizvođači Dalmatinske pancete i Dalmatinske pečenice, također proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU.

Velik naglasak u Grupi Pivac stavljaju na primarnu proizvodnju sirovine i ostvarenje samodostatnosti u domaćem uzgoju pa tako djelatnost Grupe Pivac obuhvaća i vlastiti uzgoj junadi te kooperaciju s uzgajivačima junadi i svinja, prvenstveno na području Međimurja i Slavonije. Prepoznajući važnost i potrebu za stalnim ulaganjem u održivost proizvodnih procesa te zaštitu zdravlja i sigurnosti potrošača, u proizvodnji Grupe Pivac primjenjuje se sustav upravljanja u skladu s međunarodnom normom kvalitete i sigurnosti hrane IFS Food i sustav HACCP za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane.

Grupa Pivac zapošljava više od 2.000 ljudi, ima 250 vlastitih maloprodajnih objekata diljem Hrvatske, surađuje sa svim većim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te plasira proizvode na njemačko, mađarsko, bugarsko, irsko, belgijsko, austrijsko, slovensko i ostala tržišta.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, ukupan prihod MI Pivac u 2022. godini iznosio je 290.664.009,2 eura dok je ostvarena dobit 11.563.991,11 eura.

Prihod PPK Karlovac u istoj godini, prema podacima CompanyWall-a je 247.353.535,3 dok je ostvarena dobit za 2022. godinu 7.610.433,87 eura.

Izazovi mesnih industrija danas

Najveći izazov mesnih industrija danas jeste kvalificirani radnici, koji su deficitarni u Hrvatskoj, kao i u ostatku EU. Obrazovanje za zvanje mesar traje tri godine, nakon čega učenici stječu srednju stručnu spremu. Nastavni program zanimanja mesar odvija se po jedinstvenom modelu obrazovanja, a sastoji se od općih, stručnih i izbornih predmeta te praktične nastave.

Nužan preduvjet uspješnog obrazovanja je kvalitetna praktična nastava, koju provedbom programa stipendiranja učenika koji se školuju za zanimanje mesar, Grupa Pivac već godinama aktivno radi na stvaranju vlastitog stručnog kadra, priopćeno je iz ove grupe.

Tako članice jedne od vodećih mesnih industrija u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, PPK karlovačka mesna industrija i Mesna industrija Vajda iz Čakovca, u školskoj godini 2024./2025. budućim kvalificiranim mesarima nude mjesečnu stipendiju u iznosu od čak 200 eura, plaćeni rad na praksi i trošak prijevoza, besplatni topli obrok za vrijeme prakse, besplatne udžbenike i druge pogodnosti.

Budući mesari imaju priliku usvojiti čitav proizvodni proces koristeći pri tome najmoderniju tehnologiju a po završetku školovanja, garantirano im je dugoročno stabilno zaposlenje uz poticajna primanja, znatno iznad prosjeka u ovome sektoru.

Za Grupu Pivac jedna od ključnih vrijednosti je briga o zadovoljstvu zaposlenika. Tako su njihovim radnicima kolektivnim ugovorom zajamčene brojne, iznad zakonom propisanih, pogodnosti kao što su nagrade za ostvarene radne rezultate, osiguran topli obrok, božićnica, slobodan dan za polazak djeteta u školu i druge.

Jedan od prioriteta upravo im je i program stipendiranja čiji je cilj stvaranje novog stručnog kadra.

„Želja nam je da, u godinama koje dolaze, obogatimo naš tim novim kvalificiranim stručnjacima. Iako tehnologija stalno napreduje, mesar je zanimanje koje ima sigurnu budućnost, dapače očekujemo da će biti još traženije nego danas. Nadamo se da će ova mjera biti poticaj mladima da se odluče za zanimanje mesar i tako si omoguće bezbrižno školovanje, sigurno zaposlenje nakon završetka škole te rad u stabilnoj tvrtki koja cijeni znanje i rezultate, uz plaće koje su iznad prosjeka u sektoru“, istaknuo je Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.

Hrvatski Pršut – delicija i takmičarski ponos

Hrvatski pršut, predstavljen kroz svoja četiri brenda: dalmatinski, drniški, istarski i krčki, jedan je od najatraktivnijih elemenata gastronomske baštine i kulturnog identiteta Hrvatske.

Tradicija, autohtonost i kvaliteta potvrđene su EU certifikacijom i standardizacijom proizvodnje. Domaći proizvođači udruženi u Klaster hrvatskog pršuta mogu isporučiti vrhunski proizvod ujednačene kvalitete. Zbog toga, hrvatski pršut postao je jedan od tržišno najinteresantnijih proizvoda u čijoj se proizvodnji, distribuciji i prodaji pružaju izvrsne poslovne mogućnosti.

Kontinuirani rast proizvodnje, potreba za stalnim usavršavanjem i stvaranjem preduvjeta za ozbiljan tržišni iskorak, potaknuli su Klaster hrvatskog pršuta da svake godine okupi najbolje proizvođače, najveće stručnjake i poslovne subjekte uključene u proizvodnju pršuta.

Na 10. Danima hrvatskog pršuta, tako je za ovogodišnjeg šampiona proglašen je krčki pršut Vjekoslava Žužića, vlasnik Mesnice marketi Žužić.

Za titulu najboljeg natjecao se s još 12 proizvođača istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta, koji su ove godine poslali uzorke na ocjenjivanje. Zlatnom medaljom okitili su se dalmatinski pršuti Voštane i Mesna industrija braća Pivac, istarski pršuti Pisinium i Dujmović te drniški pršut Bel-Cro.

Srebro su osvojili istarski pršuti Pršutane i stancije Buršić i Jelenić, dalmatinski pršuti Kulina Nova Sela i Smjeli te drniški pršut Drniških delicija Maran, a broncu dalmatinski pršuti Barić-Opskrba Trade i MIK Lukin.