Potpredsjednik ESB-a: Stopa inflacije dosegnut će dva posto 2025. godine

Potpredsjednik Europske središnje banke (ESB) Luis de Guindos, rekao je da će sniženje kamatnih stopa ESB-a zavisiti o podacima odnosno o novim prognozama koje očekuju u narednim danima, razvoju temeljne inflacije te monetarne politike.

„Jasno je da vidimo zaoštravanje uvjeta financiranja. To je počelo usporavati domaću potražnju, razvoj potrošnje i ulaganja. Mislim da je to ključno za predviđanje razvoja inflacije. Ponovit ću ono što smo mnogo puta rekli. Ovisimo o podacima“, rekao je de Guindos gostujući u Dnevniku HRT-a.

ESB očekuje da će, prema posljednjim prognozama, stopa inflacije pasti na ciljanih dva posto u 2025., za malo više od godine dana.

„Ali nedavni podaci su jako pozitivni. Bilo je pozitivnih iznenađenja. Vidjet ćemo što će biti s prognozama koje ćemo objaviti za tri tjedna. Ali dosad je kretanje ove inflacije bilo prilično jasno. Optimističan sam što se tiče njezine evolucije“, kaže potpredsjednik ESB-a.

Monetarna politika funkcionira tako da se podižu kamatne stope, a to utječe na uvjete financiranja, što pak utječe na gospodarstvo, pojašnjava de Guindos.

„Rekao bih da monetarna politika radi svoje. Sjetite se, krajem 2022. stopa inflacije bila je veća od deset posto, a sada je manja od tri posto. Sva mjerenja koja se odnose na temeljnu inflaciju, na primjer, kada govorimo o cijenama energenata i hrane, upućuju na to da inflacija pada. Dakle, monetarna politika funkcionira, tako ona funkcionira“, rekao je za državnu televiziju.

Geopolitičke napetosti jedan su od glavnih rizika s kojim se danas suočavamo ali potpredsjednik ESB-a ocjenjuje da je zasad utjecaj sukoba na Bliskom istoku ograničen. Ipak, geopolitičke rizike ne mogu biti ignorirani ni zanemareni jer će geopolitički rizici i evolucija plaća na tržištu rada biti dva glavna faktora koja će se morati uzeti u obzir i dvije glavne prijetnje u razvoju inflacije.

Bankarski sektor ipak ocjenjuje da je u dobrom položaju s aspekta likvidnosti, pogotovo u našem području.

„Znatno se poboljšala profitabilnost. Ali mislim da je to poboljšanje pomalo iluzija, ako se smijem tako izraziti. Zašto? Usporit će se rast gospodarstva, bit će više neprihodonosnih kredita. Istodobno, rast kamatnih stopa pozitivno je utjecao na zaradu banaka, a to će polako nestajati. Banke će morati trošiti više na izvore financiranja. Rekao bih da će profitabilnost biti i dalje glavni izazov u tom sektoru. Zato bankama savjetujemo da budu razborite, umjerene, da povećanu zaradu usmjere na rezerve i kapital. Poboljšanje u protekle dvije godine neće vječno trajati“, poručuje potpredsjednik ESB-a.

Klimatske promjene također su jedno od globalnih pitanja i ESB ga ocjenjuje kao jedan od glavnih izazova. No naglašavaju da su za rješavanje klimatskih problema u prvom su redu zadužene vlade.

„Možemo pridonijeti i pridonosimo. Ali glavne mjere moraju se provoditi porezima, subvencijama, a to mora biti dio fiskalne politike. Što se tiče monetarne politike, vidjet ćemo što možemo. Podupirat ćemo sekundarne ciljeve i glavne mjere EU-a u tom području“, rekao je potpredsjednik ESB-a, Luis de Guindos, koji je i sudionik Osme konferencije središnjih banaka Mediterana, koja se održavala u Splitu, u organizaciji Hrvatske narodne banke, središnja banka Španjolske (Banco de España), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Europski institut za Mediteran (IEMed) i Unija za Mediteran (UfM).