Riječ je o ugovorima za financiranje izrade strategija razvoja urbanih područja i sporazumima o tehničkoj pomoći.
Strategijama razvoja urbanih područja određuju se ciljevi, prioriteti razvoja i definiraju ključni projekti, a s današnjih gotovo 140 tisuće eura sufinancirana je njihova izrada za Krapinu, Viroviticu, Gospić, Rijeku i Zadar.
Osim toga, potpisanim sporazumima o korištenju bespovratnih sredstava tehničke pomoći, ITU – Zagreb, Pula, Krapina, Virovitica i Rijeka dobili su na raspolaganje ukupno 3,4 milijun eura za financiranje potrebnih kapaciteta za provedbu ITU projekata.
„Ovime je zaključena dodjela sporazuma o tehničkoj pomoći i ugovora za financiranje izrade strategija razvoja urbanih područja za sve ITU gradove u Hrvatskoj. U novom programskom razdoblju Hrvatska je, kao rijetko koja članica Europske unije, osigurala 13 posto sredstava kohezijske politike upravo za ulaganja u urbani razvoj i to za svoja 22 grada, a ukupna alokacija iznosi 681,3 milijuna eura.“, poručeno je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Spektar prihvatljivog ulaganja u novom je razdoblju proširen i odnosi se na brownfield ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, poduzetništvo, održiv turizam i druge sektore.
„Za gradove je to jedinstvena prilika da integriraju svoja ulaganja i ostvare planiranu razvojnu viziju.“, poručili su iz ministarstva.
ITU mehanizam
Podsjetimo, održivi urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizma, koji se po prvi puta koristi u Europskoj uniji u razdoblju 2014.-2020. godine te koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa i ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
ITU mehanizam se provodi u osam najvećih urbanih središta – Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru, Slavonskom Brodu, Puli i Karlovcu uključujući i njihove susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu – urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje, za čiju provedbu Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi ima na raspolaganju više od 345.3 milijuna eura.
Sredstva se dodjeljuju putem javnih poziva koje objavljuju dva nadležna Ministarstva, a namijenjena su za financiranje projekata koji se provode na osam odabranih područja:
• stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike
• omogućavanje razvoja kvalitetne infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora
• rekonstrukciju i unaprjeđenje kulturne baštine u svrhu razvoja turizma
• revitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja
• poboljšanje usluge javnog prijevoza
• obnovu sustava toplinarstva
• mjere zapošljavanja i samozapošljavanja
• mjere borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
• poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama
• unaprjeđenje sustava obrazovanja za odrasle
• modernizaciju ponude strukovnog obrazovanja
Pročitajte još:
Dugoročni cilj projekata financiranih kroz ITU mehanizam je doprinijeti gospodarskom i ekonomskom razvoju i unaprjeđenju kvalitete života hrvatskih građana, posebice razvoju urbanih područja u kojima se provode integrirana teritorijalna ulaganja.
I u novoj financijskoj perspektivi, velika važnost bit će dana razvoju regija i gradova koji izravno i snažno doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu Europske unije te se stoga planira proširenje ITU mehanizma na nova urbana područja.
10 Odgovora
Lijepa vijest
Urbana podrucja se trebaju sufinancirati…
Neka su. I trebali su.
Novca nikad dosta!
Treba što više koristiti bespovratna sredstava.
Urbaniziranost…
Super 🙂
Super
Odlično
Super