Novo izvješće WTO: Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu značajno smanjen zbog trgovine

Širenje trgovine u proteklih 30 godina, od osnivanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO), pomoglo je značajnom smanjenju siromaštva. Trgovina povećava prihode koji su pomogli nekim od najranjivijih skupina unutar nacionalnih gospodarstava.

Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu smanjen je za više od jedne milijarde od 1990. godine, a trgovina je tome znatno pridonijela, navodi se u novom istraživanju WTO-a o svjetskoj trgovini 2024. godine.

Analiza sugerira da je smanjenje trgovinskih troškova između 1995. i 2020. dovelo do 20 do 35 posto brže konvergencije dohotka gospodarstava s niskim i srednjim dohotkom s gospodarstvima s visokim dohotkom. Od 1996. do 2021. visok udio trgovine u BDP-u značajno je povezan s bržim rastom u gospodarstvima s niskim i srednjim dohotkom, približavajući se razini BDP-a po glavi stanovnika u gospodarstvima s visokim dohotkom.

„Stopa siromaštva u gospodarstvima s niskim i srednjim dohotkom pala je s 40,3 posto 1995. na 10,6 posto 2022., dok se udio trgovine u BDP-u tih gospodarstava udvostručio s oko 16 posto na 32 posto. Većina ovog povećanja udjela trgovine u BDP-u dogodila se u gospodarstvima u nastajanju, koja su također uspjela povećati svoj udio u globalnom izvozu sa 16 posto na 35 posto. Vrlo uspješni primjeri uključuju Kinu, koja je utrostručila svoj udio u svjetskoj trgovini od pristupanja WTO-u, istovremeno smanjujući svoju stopu ekstremnog siromaštva s 36 posto na manje od jedan posto, i Vijetnam, koji je smanjio svoju stopu ekstremnog siromaštva sa 60 posto na manje od tri posto od 1990-ih kroz kombinaciju domaćih reformi i smanjenja trgovinskih prepreka“, navedeno je u ovom izvješću.

Rastući prihodi i smanjenje siromaštva postignuti su u mnogim gospodarstvima bez povećanja nejednakosti. U prosjeku, nejednakost dohotka lagano se smanjila u posljednjih 30 godina, ali je i dalje visoka u apsolutnom smislu, a neka velika gospodarstva suočavaju se s rastućom nejednakošću.

Suprotno uvriježenom mišljenju, izvješće je utvrdilo slabu korelaciju između trgovinske otvorenosti i nejednakosti dohotka unutar zemlje, na temelju usporedbe Ginijevog indeksa nejednakosti iz 2021. i indeksa trgovinske otvorenosti 157 gospodarstava. Iako je nejednakost dohotka i dalje visoka, nije sustavno povezana s trgovinskom i uvoznom konkurencijom.

Prema podacima iz Svjetske baze podataka o nejednakosti, prosječni Gini indeks, odnosno mjera nejednakosti, u velikom skupu gospodarstava pao je s oko 0,58 prije globalne financijske krize na 0,57 tijekom 2022. godine. Međutim, globalni prosjek skriva da su neka od najvećih svjetskih gospodarstava, uključujući Kinu, Japan i Sjedinjene Države, doživjela veliko povećanje nejednakosti u 1990-ima i 2000-tima.

Štoviše, u apsolutnim razinama nejednakost dohotka je visoka u usporedbi s podacima u posljednjih 100 godina. Prosječni udio prihoda koji prima jedan posto najviših u svim gospodarstvima iznosi 15,8 posto. Za neka gospodarstva za koja su dostupni dugi nizovi podataka, trenutačne razine nejednakosti odgovaraju onima koje su posljednji put viđene početkom 20. stoljeća. To je zbog stalnog porasta nejednakosti dohotka između ranih 1980-ih i sredine 2000-tih koji je preokrenuo globalni pad nejednakosti koji je bio prisutan tijekom većeg dijela 20. stoljeća.

Poput nejednakosti u prihodima, nejednakost u bogatstvu ostala je na istim razinama ali i dalje visoka u posljednja tri desetljeća, s prosječnim udjelom osobnog bogatstva koji drži jedan posto najbogatijih pao je s 31,4 posto 1995. na 30,6 posto 2022. godine, navodi WTO.

“Ali drugi najveći zaključak je da postoji mnogo više što možemo učiniti kako bi trgovina i WTO bolje funkcionirali za gospodarstva i ljude koji su zaostali tijekom proteklih 30 godina globalizacije”, kaže glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala u svom predgovoru izvješću.

Članstvo u WTO-u i njegovom prethodniku Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) potaknuli su trgovinu između članica u prosjeku za 140 posto, dok se pokazalo da gospodarstva koja prolaze kroz rigorozne pregovore o pristupanju WTO-u rastu 1,5 postotnih bodova brže tijekom svojih razdoblje pristupanja.

Izvješće također naglašava izazove, napominjući da su mnoga gospodarstva sa slabim sudjelovanjem u trgovini i visokom ovisnošću o robama zaostala.

Između 1996. i 2021., gospodarstva s niskim i srednjim dohotkom koja su rasla sporije od prosječnog gospodarstva s visokim dohotkom u smislu dohotka po stanovniku predstavljala su 13 posto globalne populacije i bila su uglavnom u Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Gospodarstva s niskim i srednjim dohotkom koja zaostaju uglavnom se manje uključuju u međunarodnu trgovinu, primaju manje izravnih stranih ulaganja, više se oslanjaju na robu, izvoze manje složene proizvode i trguju s manje partnera.

“Manje trgovine neće promovirati inkluzivnost, niti će sama trgovina. Prava uključenost zahtjeva sveobuhvatnu strategiju — onu koja integrira otvorenu trgovinu s domaćim politikama koje ga podržavaju i snažnom međunarodnom suradnjom”, rekao je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa.

Izvješće naglašava potrebu za sveobuhvatnom strategijom koja integrira otvorenu trgovinu s domaćim politikama koje ga podržavaju kako bi se trgovina učinila inkluzivnijom, poput strukovnog osposobljavanja, naknada za nezaposlene, obrazovanja za kvalificiraniju i mobilniju radnu snagu, politike tržišnog natjecanja kako bi se potrošačima osiguralo da imaju koristi od nižih cijena, pouzdanog infrastrukturu i financijska tržišta koja dobro funkcioniraju.

Smanjenje trgovinskih troškova, premošćivanje digitalnog jaza i ažuriranje pravilnika Svjetske trgovinske organizacije kako bi se odrazila rastuća važnost trgovine uslugama, digitalnog i zelenog sektora su ključni. Potrebna je i veća međunarodna trgovinska suradnja kako bi se odgovorilo na sve veće izazove u područjima ključnim za budućnost trgovine.