U svakom supermarketu u Hrvatskoj izbor vrsta kruha je veliki, uglavnom ih je u ponudi oko 30. Taj podatak nije iznenađujući jer, prema statističkim podacima iz 2021. godine, prosječan građanin Hrvatske pojede oko 60 kilograma kruha.
Cijene pola kilograma bijelog kruha, u zavisnosti od proizvođača i supermarketa, prema podacima dostupnim na portalu Kretanje cijena, kreće se od 0,89 do 1,3 eura, i već su do sada rasle za oko deset posto. Cijene u pekarnicama također mogu biti drugačije. Podaci također ukazuju da dosta kruha uvozimo, i to čak 30 posto, što pekarima, pogotovo manjim, može biti značajan problem.
Iako je Vlada RH u V.paketu mjera, ograničila cijene brašna, niti jedna vrsta kruha cjenovno nije ograničena. S toga i ne čudi bojazan građana da bi kruh mogao poskupjeti.
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, koja okuplja predstavnike kako velikih mlinsko-pekarskih industrijskih proizvođača tako i srednjih i manjih proizvođača, za Financije hr. potvrdila je da poskupljenja kod velikih proizvođača do Nove godine neće biti.
„Veći proizvođači do Nove godine nemaju najavu poskupljenja. Manji proizvođači su najavili putem medija, da će nešto poskupjeti svoje proizvode. Ipak, najave skupnog poskupljenja nema i ovdje se radi zaista o pojedinačnim najavama manjih proizvođača. Skupnog poskupljenja nema“, kaže Barišić.
Ističe da se ova razlika između manjih i većih proizvođača reflektira zbog tehnologije same proizvodnje, odnosno da su veliki proizvođači brojne poremećaje na tržištu već amortizirali kroz cijene, dok manji proizvođači imaju drugačiji odgovor.
„Tu se zapravo radi o razlici u tehnološkim procesima, velike su tvrtke vjerojatno u tom pogledu fleksibilnije. Poremećaje na tržištu, koji su bili opravdani i vežu se kako za rast kako cijena sirovina tako i za rast cijena energenata, veliki proizvođači su do sada već iskompenzirali kroz cijene. Ovi manji – još nisu. Njihova profitabilnost je manja, a i tehnološki procesi su takvi, da većim tvrtkama ovo poskupljenje sada nije potrebno. Manji proizvođači sada vjerojatno imaju još elemenata zbog čega bi mogli podići cijene kruha“, kaže Barišić.
Ipak, ističe da će i mali proizvođači svakako dobro razmisliti i procijeniti isplativost svakog povećanja cijena jer na konkurentnom tržištu Hrvatske, ističe Barišićeva za Financije.hr, svako povećanje cijena može lako dovesti do gubitka kupaca.
Pročitajte još:
Ministar gospodarstva i održivog razvoja RH Davor Filipović početkom studenog je izjavio medijima kako nema nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena bilo kojih proizvoda, pa tako ni pekarskih.
Ponovio je kako Hrvatska ima trend usporavanja inflacije koja je na najnižoj razini od siječnja 2021. godine, te da se može vidjeti pad cijena.
7 Odgovora
Super vijest
Sva sreca!
Barem nešto
Bas me zanima sta ce bit od toga🤣
Kruh naš svagdašnji. Neka dignu cijene. Nedopustivo je da cijena bijelog kalupa bude 2,35€.
Odlično! Nadam se da će tako i ostati.
Treba sam peći kruh , a ne jesti platiti suho zlato i jesti kemikalije