Investicijski stručnjak za Financije.hr: Kod nas ljudi prodaju biznis pa idu u turizam i nekretnine

Danijel Pevec, foto: PR

Danijel Pevec se više od 12 godina bavi savjetovanjem klijenata u području financija. Specijaliziran je za investicijsko bankarstvo u čemu ima i domaće, ali i međunarodno iskustvo. Ljubav prema financijama je bio njegov temelj od kojeg je krenuo tako da nije iznenađenje što je osobno, kao i njegova tvrtka, podržao nedavno održanu konferenciju ‘Student investitor’ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Osim što mu je tvrtka sponzorirala spomenutu konferenciju i natjecanje studenata u investiranju, Pevec je održao i predavanje studentima u kojem im je prenio svoje iskustvo razvoja u investitora i investicijskog savjetnika. Za portal Financije.hr pojasnio je trenutne trendove u investiranju te naveo korake koje bi svi građani trebali napraviti kako bi se financijski opismenili, a time zajednički pozitivno utjecali na razvoj cijelog hrvatskog gospodarstva.

Čime ste trenutno najviše zaokupljeni u Alpha Capitalisu?

Pomažemo klijentima kod spajanja, preuzimanja i kod izlaska na burzu. I generalno pribavljanjem financiranja u bilo kojem smislu, a najviše tranzicijom obiteljskih biznisa sa starije na mlađu generaciju.

Koliko imate klijenata i koji tip prevladava?

Mi radimo financije, reviziju, računovodstvo, poreze, savjetovanje, tranziciju obiteljskih biznisa… Od ukupno oko 400 klijenata, imamo oko 120 klijenata u području revizije, 120 u računovodstvu, a ovi ostali tiču se EU fondova ili prodaja biznisa, dubinskog snimanja tvrtke, uvođenja kontrolinga te spomenutih tranzicija obiteljskog biznisa sa starije na mlađe – gdje se uspostavlja cijeli jedan mehanizam prelaska i na kraju mehanizam upravljanja (governance).

Koji su trendovi investiranja zamjetni trenutno u Hrvatskoj?

Ono što je zapravo danas prisutno je dolazak velikih ‘equity (rizičnih)’ fondova na hrvatsko tržište. Oni pristupaju određenim vrstama biznisa koji su u određenoj fazi zrelosti – da bi ih preuzeli. To prije recimo dvadesetak godina uopće nije bilo prisutno u Hrvatskoj, već je trebalo pripremati društvo – da tvrtke kupuju neki strani investitori, bili oni strateški ili financijski. Tako da je njihovo današnje prisustvo najznačajniji trend.

U kakvoj su fazi razvoja spomenuti fondovi?

Fondovi koji su ušli prije par godina na tržište – sada razmišljaju o izlasku i zatvaranju dogovora. Znači zatvaranju prvog oformljenog fonda i formiranju novog. I onda će krenuti novi val preuzimanja tvrtki. To je s pozicije nekakve potražnje, a ponuda je danas veća nego ikad jer veliki broj poduzetnika koji je krenuo u posao devedesetih godina – možda nema nasljednika unutar obitelji pa će otići na tržište i prodati poslovanje.

Znači li to da postajemo investicijski zrelo društvo?

U odnosu na prije dvadeset godina rekao bih da je napravljen značajni pomak ovdje po pitanju i aktivnosti i po pitanju broja novih društava koja se pojavljuju na burzi. Ali i dalje to nije na razini na kojoj bi trebalo biti. I po pitanju likvidnosti i po financijskoj pismenosti kod prosječnih građana.

Konferencija ‘Student investitor’, foto: PR

Važnost financijske pismenosti i za pojedince, ali i za cijelo društvo

Spomenuli ste financijsku pismenost. Zašto je ona bitna?

Po pitanju financijske pismenosti oni koji prodaju biznis često ne znaju što bi s dobivenim novcem. I onda odu u nekretnine i turizam, to je najčešći obrazac u Hrvatskoj.

Znači možda smo postali investicijski zreli što se tiče ulaska equity fondova, ali nam je investicijski mentalitet još uvijek ‘zelen’?

Da. Rekao bih da je financijska pismenost nešto na čemu treba raditi sustavno. Na razini države, na razini školstva – na razini kurikuluma. Jer to opet utječe i reflektira se na ljude u nekoj kasnijoj fazi života. Imamo onda profesionalce, koji su inženjeri, doktori, biokemičari…a nemaju osnovna znanja – kako upravljati sa svojim novcem. U smislu što je debitna, a što je kreditna kartica, koji oblici životnog osiguranja postoje, koje vrste fondova postoje, koje vrste financijskih instrumenata… A kamoli kad dođemo do pitanja – gdje oni svoje novce trebaju uložiti.

Financijsko opismenjavanje mnoštva pojedinca moglo bi imati onda učinak i za cijelo društvo?

Da. Imam za to jedan osoban primjer jer sam živio jedno vrijeme u Singapuru. I tamo je bila situacija gdje prosječan građanin može ulagati u svoju financijsku pismenost tako da je burza organizirala seminare koje je država sufinancirala 90 posto. Ako bi seminar koštao 100 dolara, onda bi pojedinac trebao platiti samo 10. Seminari su bili o forexu, o obveznicama, o derivatima, o tome kako ulagati, kako štedjeti, što su fondovi… Znači generalno o tržištu kapitala i financijskom opismenjavanju individue, da se on ili ona osjeća komforno kad krene u nešto ulagati. Time se podignula znatno likvidnost na burzi.

Zašto je likvidnost na burzi bitna?

Kada se poveća likvidnost na burzi tada je i veći broj trgovačkih društava voljan izaći na burzu i izlistati svoje dionice. Kada stvorimo tu situaciju onda će se uspostaviti nekakav mehanizam korporativnog upravljanja i profesionalizacije kompanija. Onda će se time privući i dobiti i strane investitore koji će dolaziti i kupovati kompanije te ulagati. Time se diže cijela ekonomija države. Znači s radom i financijskim opismenjavanjem ljudi u osnovnim i srednjim školama, koji će sutra biti zaposlenici i potencijalni investitori pa možda i poduzetnici pokrenuo bi se jedan novi trend i dignulo se cijelo gospodarstvo na jednu novu razinu.

Vidimo da je stanje na Zagrebačkoj burzi poprilično loše što se tiče opsega trgovanja. Neki pozitivni sentiment koji je vladao u travnju ove godine je ponovno prekinut. Kako ocjenjujete to stanje, što bi se trebalo napraviti za intenziviranje trgovanja?

Opet se vraćam na ovu priču kako je sve povezano. Nema jednokratnih rješenja. Nekih dobrih ponuda određenih obveznica ili nekih instrumenata. Ili čekanja da neka nova tvrtka izađe na burzu i ponudi dionice. Treba raditi sustavno na svemu.

Ipak pomaka ima?

Mislim da smo napravili već veliki korak u odnosu na prije. Imamo i veći broj fondova kojih prije nije bilo. Imamo i informiranje o tome, a regulator radi svoj dio posla. Tako da je puno bolje nego prije, ali još puno toga treba napraviti.

Politika i gospodarstvo se izbacuju iz obaveznog kurikuluma srednjih strukovnih škola. Što kažete na to?

Ne možemo ignorirati da politika ima utjecaj na gospodarstvo, a gospodarstvo je nešto u čemu svi živimo. Ako se izbaci taj predmet mora se razmišljati o adekvatnoj zamjeni i nadopuni s nečim drugim. Izbacivanje nije rješenje, ali niti ostanak istog nereformiranog predmeta koji nije osuvremenjen i nepromijenjen je duži niz godina. Da se nije mijenjao i da nije detektirao nove trendove na tržištu i u gospodarstvo općenito. Trebalo bi ga nadograditi i napraviti da on bude danas konkurentan – da prati današnje tržište. Smisao edukacije je da pripremi đaka ili studenta da bude sutra konkurentan na tržištu rada. Mora razumjeti povijest, ali mora razumjeti i sadašnju situaciju i biti inovativan.

Vi ste zato kao tvrtka stali iza inicijative Financijskog kluba studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za razvijanje investicijskih znanja i vještina?

Vjerujemo da rade dobru stvar jer kreću razgovori o tim stvarima, kreću s planiranjem, kreću se ponašati zrelije nego što je to možda primjereno za njihovu dob. Uz to, sebe pripremaju na situacije koje će se dogoditi u budućnosti. Kada se dogode onda će im biti lakše se nositi s njima – kako upravljati s novcem, što s njim napraviti, kako uložiti, ali i kako se nositi s gubicima. Što treba pratiti od informacija, kako donositi investicijske odluke… Tako da je njihova inicijativa super i trebalo bi ju još više podržati i raširiti po cijeloj državi i u cijelom društvu.

27 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari