Hrvatska je u prvih osam mjeseci 2026. izvezla robe u vrijednosti 17,85 milijardi eura, 9,5 posto više nego godinu ranije. Uvoz je rastao sporije, za 3,9 posto, pa je vanjskotrgovinski deficit smanjen za 2,6 posto, na 13,3 milijarde eura.
Hrvatski robni izvoz nastavio je rasti znatno brže od uvoza i u prvih osam mjeseci ove godine dosegnuo je 17,85 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine izvoz je povećan 9,5 posto, dok je vrijednost uvezene robe dosegnula 31,5 milijardi eura, odnosno 3,9 posto više nego godinu ranije.
Brži rast izvoza pridonio je smanjenju vanjskotrgovinskog manjka. Deficit je u prvih osam mjeseci iznosio 13,3 milijarde eura, 2,6 posto manje nego u istom razdoblju 2025. Pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 57,3 posto.
Najveći rast zabilježen je u trgovini s ostalim članicama Europske unije. Hrvatska je na tržište EU-a u prvih osam mjeseci izvezla robu vrijednu 12,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 12,5 posto na godišnjoj razini. Izvoz u zemlje izvan Europske unije povećan je znatno sporije, za 3,4 posto, na 5,6 milijardi eura.
Razlika između ta dva tržišta pokazuje da su upravo kupci unutar EU-a bili glavni pokretač ovogodišnjeg rasta hrvatskog izvoza.
Istodobno je iz država članica EU-a u Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti 23,8 milijardi eura, 2,8 posto više nego godinu ranije. Uvoz iz zemalja izvan Unije povećan je snažnije, za 7,9 posto, na 7,4 milijarde eura.
Detaljniji podaci DZS-a za prvih sedam mjeseci pokazuju sličan trend. Izvoz je u tom razdoblju dosegnuo gotovo 16 milijardi eura, odnosno 9,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz porastao 4,6 posto, na 27,95 milijardi eura.
Vanjskotrgovinski deficit tada je iznosio gotovo 12 milijardi eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 57,2 posto.
Pročitajte još:
Najnoviji podaci tako pokazuju postupno poboljšanje hrvatske robne razmjene, prije svega zahvaljujući tome što izvoz raste više nego dvostruko brže od uvoza.
No odnos izvoza i uvoza i dalje pokazuje veliku neravnotežu. Hrvatska za svakih 100 eura uvezene robe izvozi nešto više od 57 eura robe, pa unatoč smanjenju deficita zemlja i dalje znatno više robe kupuje iz inozemstva nego što je prodaje na stranim tržištima.
