Hrvatski eko vinari: Po cijele dane brinemo za naše trsove da imamo kvalitetno grožđe

ekološki uzgoj grožđa, foto: Jasna Lovrec

U prošlom stoljeću su eko vina doživljavana kao loša, pogotovo u Hrvatskoj, no u ovom se takva percepcija u potpunosti mijenja. Tome svjedoče i dvije obitelji eko-vinara za portal Financije.hr.

S ekološkom proizvodnjom vina u Europi su prvi počeli, Nijemci, Francuzi i Švicarci.

Povećanje svijesti potrošača o zaštiti okoliša te konzumaciji prirodnih proizvoda odrazilo se i na ljubitelje vina. Trend ekološkog vinogradarstva u svijetu bilježi veliki rast o čemu svjedoči i popis najkvalitetnijih njemačkih vina, na kojem je četvrtina udjela ekološka.

Hrvatska također postaje sve svjesnija ekološke proizvodnje, no treba još puno unaprjeđenja proizvodnje po europskim eko standardima, kako se eko-vinari još ne bi brojili na prste.

Krešimir Lovrec, foto: Jasna Lovrec

Zdravo okruženje za rad, vrhunska kvaliteta za kupce

U Međimurju, u Svetom Urbanu, općina Štrigova, već desetljećima je poznata obitelj Lovrec po crvenom i bijelom vinu, a zadnjih godina i po ekološkoj proizvodnji, kao prva koja joj se posvetila u poznatom vinskom kraju.

„Vinogradarstvom i vinarstvom bavimo se više generacija i oduvijek na prirodi blizak način. Ipak 2015. odlučili smo se za ekološku proizvodnju pod službenim nadzorom kako bismo dobili europski certifikat za naše grožđe, a potom i za vina. Smatramo da je to jedini ispravni put koji našim potrošačima i zaista garantira da radimo ekološka vina i time im daje dodatnu vrijednost. U svojim vinogradima barem na mikrorazini stvorili smo si zdravo okruženje za rad, brinući o bioraznolikosti, zdravom tlu, zraku i vodi. Možda je to mali korak, naša pomalo osobna ekološka misija. Ljudi koji se odluče za ovakva ekološka vina, osim u vrhunskoj kvaliteti mogu uživati u istinski prirodnom i zdravom proizvodu.“, opisao je suvlasnik obiteljske vinarije Krešimir Lovrec. On ju vodi zajedno sa sestrom Jasnom, nakon što im je sva znanja i iskustvo prenio njihov otac Franjo, koji kao umirovljen profesor glazbe i dalje najradije boravi u vinogradu.

Za Financije.hr opisali su i najveće izazove koji postoje u ekološkom načinu proizvodnje grožđa i vina, za razliku od klasične proizvodnje s puno špricanja vinograda.

„Nije obična floskula da je za proizvodnju eko vina potrebno mnogo truda. Puno je više ručnog rada i gotovo stalnog boravka u vinogradu kako bi se došlo do zdrave sirovine, ključ za vrhunsko vino. Posao u jednom OPG-u poprilično je razgranat, pa je u takvoj proizvodnji nedostatak potreba za većim brojem radne snage. Najveći izazov nam je vrijeme koje uvijek prebrzo leti.“, navela je Jasna Lovrec, u vezi obiteljske proizvodnje koja se trenutno može okarakterizirati kao ‘butikna’, ekskluzivna proizvodnja na 5 hektara zemlje.

U njihovom OPG-u zaposlene su dvije osobe, a u vrijeme berbe i prešanja grožđa uzimaju se i povremeni sezonski radnici. Ekološku proizvodnju neke statistike pokazuju i do sto puta zahtjevnijom nego što je klasična.

„Planovi su nam sačuvati zdravlje, ustrajati u ekološkoj misiji i ne gubiti nadu u zelenije sutra.“, poručuju iz vinarije Lovrec, koja gotovo svaki tjedan isporučuje vino i u Zagreb, za izbirljiviju klijentelu.

Supružnici Slaviček, foto: Financije.hr

Dali otkaz i upustili se u eko proizvodnju

Da je ekološka proizvodnja vina tek u začecima u Hrvatskoj uvjerili smo se i na nedavno održanom festivalu u zagrebačkom tunelu Grič. Od brojnih prisutnih vinara, malih, srednjih i velikih, ekološkim vinima tek su se istaknuli supružnici Ivona i Miro Slaviček.

Oboje su radili u Zagrebu, no nakon što su osjetili zasićenost gradskom gužvom i ubrzanim načinom života koji melje, odlučili su ga napustiti.

Kupili su dodatnu zemlju u Maloj Črešnjevici, na obroncima Bilogore i uz onu naslijeđenu od Ivonine obitelji, zasadili ekološki vinograd s oko 17.000 trsova na četiri hektara. Ulaganja su iznosila oko stotinjak tisuća eura.

„Imali smo viziju da bi posadili manji vinograd, kao što je imao i moj otac, od kojeg sam dobio početno znanje. No i tada sam već pokušavao stvarati vlastiti proizvod.“, opisao je Miro za portal Financije.hr.

Nove sorte uvezli u Hrvatsku

Posadili su sorte koje su se već dokazale u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj, a u hrvatskoj klimi također su pokazale dobar rezultat.

Iako se bore s mnogim izazovima, kao i klasični vinari, poput pretjeranih oborina ili s bolesti plamenjačom, uspijevaju i dalje zaštiti svoj vinograd prirodnim sredstvima. Poput bakra, sumpora, preslice i koprive sa čijim otopinama osiguravaju zaštitu, ali na ekološki način.

Proizvodnja ekoloških vina nije toliko skuplja, nego je izazovnija u smislu rada jer ga puno više zahtjeva, potvrdio nam je riječi i gore spomenutih ekoloških vinara.

„Možda su prinosi ekološke proizvodnje malo manji, ali je kvaliteta grožđa puno veća. Prošlu berbu nismo imali bolestan niti jedan trs, tako da mogu reći da je berba bila jako uspješna. Imali smo oko 25 tona grožđa.“, navela je Ivona. „Polako se probijamo, upoznajemo ljude s našom proizvodnjom i mogu reći da dobivamo jako pozitivne reakcije.“.

Trenutno klijenti najviše kupuju u njihovom OPG-om, no nadaju se većem probijanju na tržište. Prodaju samo butelje i računaju na izbirljivu klijentelu i vrhunske restorane. „Radi se o vinu koje je maženo i paženo, imamo trsove s tek kilom i pol grožđa, ali prirodnog. A tvrtka nadležna za certifikaciju iz Novog Marofa nas prati u stopu, jako strogo. Od vinograda do podrumarenja, kako bismo zadovoljili ekološki certifikat.“, zaključio je Miro za Financije.hr priču o ekološkoj proizvodnji.

13 Odgovora

  1. Jedna od najkvalitetnijih grana eko proizvodnje u Hrvatskoj, nadam se da će biti prepoznata i na globalnom tržištu, zaslužili su!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari