Hrvatske zračne luke u prvih pet mjeseci 2026. uslužile su ukupno 3,6 milijuna putnika, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Rast je nastavljen i u svibnju, kada je kroz hrvatske zračne luke prošlo gotovo 1,5 milijuna putnika. To je 3,3 posto više nego u svibnju 2025. godine.
Međutim, rast broja putnika nije pratio i rast broja operacija zrakoplova, odnosno slijetanja i polijetanja.
U prvih pet mjeseci zabilježeno je 40,4 tisuće operacija zrakoplova, što je 1,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Sličan trend vidljiv je i u svibnju, kada je bilo 14,4 tisuće operacija, odnosno 1,6 posto manje nego u istom mjesecu 2025.
To znači da je zračni promet prevezao više putnika uz manji broj letova, što može upućivati na bolju popunjenost zrakoplova ili promjene u strukturi linija.
Istodobno se nastavio pad teretnog prometa. U prvih pet mjeseci kroz hrvatske zračne luke prošlo je nešto više od 3.300 tona tereta, što je 14,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Samo u svibnju teretni promet pao je 22,1 posto, na 723 tone.
Zagreb i dalje najveći, Zadar najbrže raste
Podaci DZS-a pokazuju da su rast broja putnika u prvih pet mjeseci i u svibnju imale zračne luke Zagreb, Split, Dubrovnik i Zadar.
Zračna luka Zagreb i dalje je imala najviše putnika. U prvih pet mjeseci 2026. kroz nju je prošlo 1,7 milijuna putnika, dok ih je u svibnju bilo gotovo 446 tisuća.
To je rast od četiri posto u petomjesečnom razdoblju i 2,4 posto u svibnju u odnosu na iste periode prošle godine.
Slijedi Zračna luka Split, s gotovo 754 tisuće putnika u prvih pet mjeseci i 406 tisuća u svibnju. To je rast od 3,6 posto u pet mjeseci i 2,7 posto u svibnju.
Treća je Zračna luka Dubrovnik, s nešto više od 752 tisuće putnika u prvih pet mjeseci i 398,4 tisuće u svibnju.
Dubrovnik je pritom ostvario rast od 5,4 posto u petomjesečnom razdoblju i 5,3 posto u svibnju.
Među većim zračnim lukama posebno se ističe Zadar, koji je u prvih pet mjeseci i u svibnju ostvario rast broja putnika od oko 12 posto.
Osijek i Pula bilježe najveći pad
Za razliku od Zagreba, Splita, Dubrovnika i Zadra, ostale zračne luke imale su manje putnika nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći pad zabilježila je Zračna luka Osijek, gdje je broj putnika u prvih pet mjeseci bio manji za 39,2 posto.
Slijedi Zračna luka Pula, s padom od 19 posto, dok je Zračna luka Rijeka imala 3,5 posto manje putnika.
Jedina otočna zračna luka Brač u prvih pet mjeseci zabilježila je gotovo 10 posto manje putnika nego u istom razdoblju lani.
Zračno pristanište Mali Lošinj, unatoč slabijem svibnju, prvih je pet mjeseci završilo s rastom od 10,6 posto, odnosno s ukupno 323 putnika.
Podaci za prvih pet mjeseci pokazuju da se hrvatski zračni promet nastavlja oporavljati kroz rast putnika, ali taj rast nije ravnomjerno raspoređen među zračnim lukama.
Veći aerodromi i Zadar bilježe pozitivne trendove, dok dio manjih zračnih luka i dalje gubi promet.
Istodobno, pad broja operacija zrakoplova i snažan pad teretnog prometa pokazuju da se ukupna slika zračnog prometa ne može svesti samo na rast broja putnika.
Za turistički sektor rast putničkog prometa ostaje dobra vijest, osobito uoči glavnog dijela sezone, ali podaci istodobno pokazuju sve veću koncentraciju prometa na nekoliko najvećih i najdinamičnijih zračnih luka.
