Europska unija (EU) ulazi u hladnije razdoblje godine s dosta neizvjesnom situacijom oko dostatnosti količina plina jer bi eventualno oštrija zima mogla izložiti slabosti energetske arhitekture izgrađene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Prema procjeni europskih operatera za transport plina, u slučaju razdoblja vrlo niskih temperatura ove zime Europa bi se mogla suočiti s manjkom plina na razini od 12 do 15 posto.
Na dan 7. listopada zalihe plina u europskim skladištima bile su, prema podacima analitičke platforme Kyos, na 73 posto što je za oko 10 postotnih bodova manje no u istom razdoblju lani. U Hrvatskoj je podzemno skladište plina Okoli bolje popunjeno jer je brojka na 84 posto. U Njemačkoj je, primjerice, tek na 59 posto.
U izvješću Europske mreže operatora transportnih plinskih sustava ENTSOG razrađuju se dva scenarija koji pretpostavljaju da neće biti nikakve dobave plinovodima iz Rusije. EU je uglavnom odustao od plinovoda iz Rusije, a iznimke su još privremeno ostale Mađarska i Slovačka.
Tako se ističe da bi poremećaj u opskrbi iz podmorskih crpilišta za kontinentalnu Europu u kombinaciji s prekidom dotoka uvoza iz Alžira stvorio ozbiljnu prijetnju za energetsku sigurnost EU-a.
Bruxelles je od zemalja članica zatražio da napune što je moguće više skladišta te da blisko surađuju kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela u slučaju bilo kakvih ograničenja.
Izvješće napominje da EU sve više ovisi o volatilnom globalnom tržištu ukapljenog prirodnog plina (LNG).
SAD je sada glavni europski dobavljač LNG-a čime se zamjenjuje veliki dio količina koji je ranije dolazio iz Rusije.
Izvor: PSP
Čak i u slučaju uobičajenih zimskih temperatura zastoji u opskrbi LNG-jem bi mogli spustiti zalihe plina u EU na tek 13 posto do ožujka iduće godine, a to bi energetski intenzivne industrije moglo prisiliti na smanjenje ili prekid proizvodnje.
Iako je Europa tek u manjoj mjeri bila ovisna o LNG-u iz Katara, odnosno tek na razini od oko osam posto pri čemu je najizloženija zemlja EU-a Italija, smanjenje isporuka kroz Hormuški tjesnac dovelo je do velike konkurencije između Europe i Azije što je potaklo rast cijena plina i pokazalo ranjivost EU-a.
Pritom, kako podsjeća Euronews, zapadnoeuropske zemlje su se izgradnjom novih terminala za LNG našle u nešto sigurnijem položaju od zemalja u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Hrvatska je povećanjem kapaciteta LNG terminala na Krku sebe dovela u puno povoljniji položaj u odnosu na druge članice EU-a u središnjoj Europi.
Izvješće upozorava da bi u slučaju uskih grla zemlje na jugoistoku Europe mogle u danima najveće zimske potražnje za plinom imati količinski manjak i do 12 posto što onda stavlja na kušnju europsku solidarnost.
Naime, kako se rezerve smanjuju vlade bi se mogle naći pod pritiskom da ponajprije zadovolje domaću potražnju.
Pročitajte još:
Bruxelles je, s obzirom na nestabilne okolnosti, dopustio zemljama članicama da napune skladišta do razine od 75 do 80 posto do 1. studenoga umjesto uobičajenog cilja od 90 posto. Namjera je da se spriječi panična kupnja koja bi samo dodatno povećala cijene.
Cijena megavat-sata plina na referentnoj europskoj burzi u Nizozemskoj bila je u četvrtak između 79.80 i 80,22 eura što je gotovo trostruko više u odnosu na cijenu prije napada na Iran.
