HOK konferencija: Obrtnička zanimanja su zanimanja sadašnjosti

U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) održana je konferencija “Novi horizonti: svijet obrtničkih zanimanja u tranziciji”, na kojoj se razgovaralo o izazovima s kojima se suočava obrazovanje za obrtnička zanimanja. Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil u uvodnom obraćanju rekao je kako zadnjih godina raste interes mladih za obrtnička zanimanja.

“Brinemo da iz sustava strukovnog obrazovanja izlaze mladi ljudi koji će biti opremljeni svim potrebnim znanjima i vještinama koje traži tržište rada. Imamo pozitivne trendove upisa, oko 20.000 mladih ljudi odlučilo se za obrtnička zanimanja. U ovom trenutku vrlo su važne izrade novih kurikuluma, a naša želja je da u njima bude što više praktične nastave”, kazao je Kratohvil.

“Na nama je da promoviramo struku i da se pobrinemo da iz obrazovnog sustava izlaze mladi ljudi s potrebnim znanjem i vještinama kako bi svojim rukama mogli sebi osigurati kvalitetnu egzistenciju i doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. Obrtnička zanimanja nisu zanimanja prošlosti, ona su zanimanja sadašnjosti i budućnost”, dodao je predsjednik HOK-a.

Boris Jokić, viši znanstveni suradnik i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja za Financije.hr rekao kako je važno da postoji interes za strukovna zanimanja.

“Ne treba nas čuditi interes mladih ljudi za takvim zanimanjima. Nadam se da su roditelji promijenili mišljenje o strukovno-obrtničkim školama. Od zanata, od svojih ruku, od rada treba živjeti i svi mi živimo od svog rada. Ne treba raditi preveliku razliku između kognitivnog rada i rada u strukama”, zaključio je.

Irena Bačelić, načelnica Sektora za tržište rada Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH, naglasila je da je njihov cilj razvoj cjeloživotnog obrazovanja.

“Iako nam podaci s tržišta rada idu na ruku jer imamo vrlo nisu nezaposlenost i raste nam zaposlenost, još uvijek smo u EU na vrlo niskoj razini u uključenosti u stopu cjeloživotnog obrazovanja. Napravili smo brojne obrazovne programe, a to je upravo ono što treba obrtništvu kako bi bili u stanju pratiti promjene na tržištu rada koje su svakodnevne zahvaljujući digitalizaciji”, izjavila je Bačelić.

Rekla je i da je pripremljen paket mjera kako bi pomogli poslodavcima da zaposle više ljudi i kako bi osigurali stabilnost radnih mjesta, bolje uvjete rada te veću minimalnu plaću.

“Osigurali smo i značajna sredstva za samozapošljavanje. Za obrazovanje smo u okviru Europskog socijalnog fonda izdvojili više od 100 milijuna eura, a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) dodali smo još 60 milijuna eura. Ono što otvaramo kao jednu novu priču u Hrvatskoj je i financiranje programa neformalnog obrazovanja. Financirat ćemo i programe koji će osigurati učenje kod poslodavaca, znači da se steknu one vještine koje nije moguće steći u klasičnom obrazovnom procesu”, kazala je.

Naglasila je da od sljedećeg tjedna kreću s financiranjem učenja hrvatskog jezika za strane radnike jer ih mnogi poslodavci u Hrvatskoj zapošljavaju. Cilj je da se ti ljudi što kvalitetnije integriraju.