HNB: Viša inflacija moguća u slučaju izrazitijeg rasta cijena energenata i industrijskih sirovina

Bruto društveni proizvod (BDP) raste već deseti kvartal za redom, što je pokazatelj brzine oporavka gospodarstva, koje je zahvaćeno raznim krizama već više od tri godine, rezultat rada naših gospodarstvenika i radnika, ali i potvrda da su mjere Vlade Hrvatske bile dobre, poručio je predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade Hrvatske.

Komentirajući kretanje inflacije i rast cijena, poručio je da je važno da u ovakvoj krizi svi subjektu budu solidarni.

„Ne čini nam se da je prihvatljivo da se dižu troškovi i cijene bez odgovarajućeg rasta imputa. Na taj način je najveći broj građana i potrošača u gubitku. Trebamo nastaviti sa naporima za smanjenje inflacije do prihvatljive razine. Vidjeli smo i da je inflacija na razini eurozone 5,3 posto i moramo učiniiti dodatne napore da se i u Hrvatskoj smanji“, rekao je Plenković.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 7,8 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle 0,6 posto, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. To je, na godišnjoj razini, veća stopa inflacije nego u srpnju, kada je iznosila 7,3 posto, a to je i prvi rast inflacije nakon osam mjeseci pada.

Kako je Plenković istaknuo, to je nešto veći postotak rasta inflacije od prošlog mjeseca.

„Najviše je potaknut rastom cijena hrane, pića, i duhana, kao i usluga. Mi smo kao Vlada limitirali cijene plina, struje i naftnih derivata, te ih činimo najkonkurentnijima u smislu da su najniži od svih drugih zemalja i zato još jednom ponavljamo da je u ovakvoj krizi važno da svi akteri i subjekti djeluju odgovorno i solidarno. I zbog toga trebamo nastaviti sa svim naporima za smanjenje cijena na prihvatljivu razinu”, rekao je Plenković.

I iz Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da bi očekivano daljnje usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u nastavku 2023. godine i tijekom 2024. trebalo odražavati usporavanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Očekuje se da će inflacija cijena energije ostati niska, uz blago izraženi trend rasta.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni, kažu u HNB-u za Financije.hr. Rizici više inflacije uključuju mogući izrazitiji rast cijena energenata i industrijskih sirovina od predviđenog.

Nepovoljne vremenske prilike, te povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica,
mogli bi pridonijeti povećanju inflacije cijena hrane. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju povećanja inflacijskih očekivanja i izrazitijeg povećanja plaća, te u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo rast plaća.

S druge strane, slabija potražnja i izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, procjenjuju u HNB-u, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.