Europska središnja banka (ESB) podigla je kamatnu stopu na novčane depozite s – 0,5 na 3,75 procenta, odnosno za 425 baznih bodova ukupno. Zbog velikih viškova likvidnosti poslovnih banaka deponiranih na njihovim računima kod središnjih banaka, takav je porast rezultirao znatnim plaćanjima kamata bankama europodručja, i u pravilu, rastom njihovih ukupnih prihoda i profita.
Procjenjuje se da će do kraja godine Hrvatska narodna banka (HNB) poslovnim bankama isplatiti oko 460 milijuna eura na osnovi kamata, pojašnjava Sandra Švaljek, zamjenica guvernera. Prihodi države na osnovi kamata bit će znatno niži, ali bi mogli iznositi između 80 i 90 milijuna eura, što je iznos koji premašuje prošlogodišnji iznos raspodjele dobiti HNB-a u državni proračun.
Činjenica da središnje banke sada plaćaju velike iznose poslovnim bankama dok poslovne banke zadržavaju niske kamatne stope na depozite svojih klijenata, djeluje poput nepravedne popratne pojave borbe protiv inflacije, pojašnjava Švaljek u kolumni objavljenoj na internet stranici HNB-a.
Od sredine 2022.godine, ESB je odlučna u namjeri da spusti stopu inflacije na ciljnu razinu od 2 posto te provodi snažno pooštravanje monetarne politike, ponajprije dižući ključne kamatne stope – kamatnu stopu na prekonoćne depozite, kamatnu stopu na glavne operacije refinanciranja i kamatnu stopu na mogućnost posudbe na kraju dana. Ovakav je porast rezultirao znatnim plaćanjima kamata bankama europodručja i rastom njihovih ukupnih prihoda i profita.
Takvu popratnu posljedicu provedbe monetarne politike, s ciljem „gušenja“ inflacije, mnogi smatraju neopravdanim subvencioniranjem poslovnih banaka. Središnje banke počele su plaćati kamate na sredstva poslovnih banaka deponirana kod njih kako bi pospješile djelotvornost monetarne politike. Kamatnim stopama na depozite, kao i onima na kredite poslovnim bankama, središnje banke utječu na visinu svih ostalih kamatnih stopa i cijene različitih oblika imovine.
Osnovni je cilj djelovanja središnjih banaka očuvanje stabilnosti cijena, a ne ostvarivanje profita, podsjeća viceguvernerka HNB-a.
Pročitajte još:
Pooštravanje monetarne politike podizanjem kamatne stope na novčane depozite banaka jeste skupo za središnje banke, dovodi do pada dobiti, a možda i, u nekim državama, do gubitaka središnjih banaka. S obzirom na njihovu specifičnu ulogu, financijski gubici, pa čak i potpuni gubitak kapitala, nisu prepreka središnjim bankama za poslovanje i obavljanje zakonskih zadaća. U vremenima kriza, kakvo je i razdoblje povišene inflacije, gubici su središnjih banaka opravdani ako su nastali kao neizbježna posljedica politike usmjerene borbi protiv inflacije.
