Sporost administracije glavni problem za obnovljive izvore energije

Hrvatska ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi, istaknuto je na konferenciji za medije Udruženja obnovljivih izvora energije HGK u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prije godinu dana Udruženje OIE HGK predstavilo je prvi Position paper u kojem je iznesena problematika investicija za proizvodnju zelene energije i koja su rješenja, a danas je predstavljen novi Position paper u kojem je navedeno sve što su postigli u godini dana i što je preostalo.

“Puno toga je napravljeno u području regulative u zadnjih godinu dana. Ono na što sada upozoravamo, a upozoravali smo na to i prije godinu dana, je da smo više od 100 dana kasnili s određenim podzakonskim aktima. U ovih godinu dana Udruženje obnovljivih izvora energije HGK pridonijelo je tome da se donese niz akata ključnih za razvoj sektora obnovljivih izvora energije”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, Marija Šćulac, za Financije.hr.

“Donesena je Uredba za energetsko odobrenje, donesen je Pravilnik o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Ono što posebno ističemo u području Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama. To je izuzetno bitan dokument i pozitivan iskorak koji daje vjetar u leđa sunčanim elektranama i agrosunčanim elektranama do 10 megavata (MW) jer ubrzava njihove procese za realizaciju”, dodala je.

Istaknula je da su izmjene i dopune ovog Pravilnika donesene krajem prošle godine pa još uvijek ne znaju kakav će to utjecaj imati, ali smatraju da će se cijeli proces znatno skratiti.

“Ono što nam je bitno, a još uvijek nije doneseno je cijena priključenja na mrežu. Mi već 554 dana čekamo cijenu priključenja na mrežu. To je u nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i ključan je element za svakog investitora, svakog poduzetnika. Morate znati koliki su vam troškovi da biste mogli sve razvijati i odlučiti hoćete li uopće ulaziti u jedan projekt”, kazala nam je Šćulac.

Mnogi projekti su zbog toga na čekanju još od 2022. godine, ali Šćulac kaže kako vjeruje da će nova regulativa, koja je gotovo kompletna, pomoći da se taj problem riješi.

“Imamo projekte koji su već početkom 2022. bili u visokoj fazi pripremljenosti, ali su cijelu 2022. gotovo zaustavljeni. Radi se o 216 projekata, planirane snage više od šest gigavata (GW). Danas imamo s energetskim odobrenjima projekte vrijednosti gotovo tri gigavata, znači to su projekti koji su stekli uvjete za daljnji razvoj i kojima treba podzakonska regulativa. No, glavni problem je sporost administracije”, otkrila je i dodala da u nekim situacijama investitori izgube pravo na energetsko odobrenje jer im prođe rok zato što su procesi u području zaštite okoliša toliko dugotrajni.

S njenom procjenom su se složili i ostali koji su sudjelovali na konferenciji, a to su predsjednik Udruženja OIE HGK Ivo Čović, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK Aljoša Pleić, član Vijeća Udruženja OIE HGK Ivan Strunje i predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović.

“Zbog kašnjenja podzakonskih akata i sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), točnije cilj od 1.500 MW novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine”, istaknuli su iz Udruženja OIE HGK.

Naveli su i da geotermalni projekti postaju ključna komponenta zelene tranzicije u posljednjih nekoliko godina pa su poseban dio Position papera posvetili ovom segmentu.

“Administrativne prepreke kod geotermalne energije su slične kao i kod drugih obnovljivih izvora energije (OIE). Međutim, kod geotermalne energije, osim svih zakona koje moraju poštivati i ostali OIE, postoji i zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Geotermalnoj energiji bi najviše odgovaralo kada bi postojao jedan cjeloviti zakon koji bi zajednički definirao sve potrebne zakonske osnove”, rekao nam je predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK Dragutin Domitrović.

Objasnio je da razvoj jednog projekta, od trenutka dobivanja istražnih prava, može trajati od šest do osam i više godina, a razlog za to je da su procesi dobivanja rješenja prihvatljivosti za okoliš dugotrajni.

“Da bi se dobila lokacijska dozvola za istražnu geotermalnu bušotinu, koja je preduvjet da se krene dalje u projekte, ono što je zakonskim rokom definirano kao dva mjeseca potraje po osam, 10 ili 12 mjeseci. Treba osigurati dodatni kadar koji bi to riješio”, kazao je za Financije.hr.

Trenutačno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana je 1.000 MW, a dosad je izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 MW. Država je za geotermalne projekte Programom državnih potpora ponudila kvotu od 20 MW, a natječaj na kraju nije ni objavljen, naveo je Domitrović.

Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK Ivo Čović izrazio je zabrinutost zbog problema u regulativi.

“Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem”, rekao je i pozvao građane da na stranicama HGK pogledaju što je navedeno u novom Position paperu.

Iz HGK i Udruženja su na kraju konferencije ponovno pozvali na konkretne mjere u što kraćem roku. Tri ključna poteza koja oni vide kao rješenje određenih problema su osnivanje Međuresorne radne skupine, donošenje specijaliziranog zakona, lex specialis za sektor OIE, i donošenje Zakona o geotermalnoj energiji.