Hrvatska poštanska banka (HPB) objavila je financijsko izvješće za prvih šest mjeseci 2025. godine. Prema izvješću, ostvarila je neto dobit od 36,1 milijun eura, što je za devet milijuna eura ili 20 posto manje na godišnjoj razini. Iz banke su naveli da je pad profitabilnosti očekivan uslijed pada referentnih kamatnih stopa.
Operativni prihodi iznosili su 100,6 milijuna eura, što je za 9,6 milijuna eura ili 8,7 posto manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2024. godine. Pritom, neto kamatni prihodi iznosili su 77,8 milijuna eura i bili su manji za 13,4 milijuna eura ili 14,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, primarno uslijed manjeg volumena i nižih referentnih kamatnih stopa, što je djelomično neutralizirano većim prihodima po kreditima i vrijednosnim papirima.
S duge strane, neto prihodi od naknada i provizija porasli su, pak, na 18,2 milijuna eura, za 1,5 milijuna eura ili 9,3 posto više na godišnjoj razini, uslijed većeg volumena transakcija i širenja baze klijenata. Osim toga, smanjeni su i ukupni troškovi za 1,7 milijuna eura ili tri posto, na 53,3 milijuna eura, pri čemu je dio ušteda na eksternim uslugama i ulaganjima u imovinu internaliziran kroz ulaganja u zaposlenike kako bi se održala konkurentnost na tržištu rada.
“Iznimno sam ponosan što je HPB banka koja se ne samo prilagođava promjenama poput smanjenja referentnih kamatnih stopa, već ih i oblikuje putem novih proizvoda i agilne cjenovne politike”, rekao je predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina i apostrofirao neke proizvode banke kao što su HPB Super štednja i HPB Super stambeni kredit. Istaknuo je i da je kreditna aktivnost banke više nego udvostručena u odnosu na već jaku prošlu godinu, tako da se gotovo jedna petina novih kreditnih poslova na tržištu u 2025. odnosi na HPB.
“Paralelno s kreditnom aktivnošću, a sve kako bismo ublažili smanjenje referentnih ‘kamatnjaka’, odnosno ostvarili pozitivan utjecaj na očuvanje profitnih marži u srednjoročnom razdoblju, repozicionirali smo bilancu ulaganjem viškova likvidnosti u obveznice s fiksnim prinosima”, kazao je Badurina.
HPB Grupa, koju uz matičnu banku čine i društva HPB Invest te HPB-Nekretnine, ostvarila je neto dobit od 36,27 milijuna eura, prenosi Hina. Dakle, neto dobit matičnog društva iznosi 36,1 milijun eura, društvo HPB Invest zabilježilo je neto dobit od 62.400 eura, a HPB-Nekretnine od 158.900 eura.
Nedavno je i Zagrebačka banka (Zaba) objavila financijsko izvješće za prvo polugodište 2025. Ona je u tom razdoblju ostvarila dobit nakon oporezivanja od 258 milijuna eura, što je na istoj razini u odnosu na prvih šest mjeseci lani. Istodobno, Zabini poslovni prihodi iznosili su 414 milijuna eura i bili su veći za četiri milijuna eura ili jedan posto. Troškovi poslovanja iznosili su 117 milijuna eura i bili su manji za tri milijuna eura ili 2,5 posto na godišnjoj razini, pri čemu je omjer troškova i prihoda iznosio 28,26 posto.
“Nastavili smo ostvarivati dobre rezultate. Poslovni prihodi su stabilni, troškovi ukazuju na operativnu izvrsnost. Kapitalna i likvidnosna pozicija je snažna, kreditni portfelj je dostatno pokriven rezervacijama”, priopćili su iz Zabe.
Neto prihod banke od kamata iznosio je 277 milijuna eura, što je pad od 17 milijuna eura ili 5,8 posto, dok je neto prihod od provizija i naknada dosegnuo 94 milijuna eura, što je u odnosu na prvih šest mjeseci 2024. godine rast za devet milijuna eura ili 10,6 posto. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi te rashodi iznosili su 43 milijuna eura i bili su veći za 12 milijuna eura ili 38,7 posto. Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosila je 297 milijuna eura, uz povećanje za sedam milijuna eura, odnosno 2,4 posto.
Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke zabilježili su pad u iznosu od 13 milijuna eura. Osim toga, imovina banke iznosila je 22,3 milijarde eura i bila je veća za 1,16 milijardi eura ili 5,5 posto. Neto krediti i predujmovi komitentima iznosili su 11,9 milijardi eura, uz povećanje od milijardu eura ili 9,3 posto, koje je ostvareno najvećim dijelom u kreditima pravnim osobama i stanovništvu. Depoziti komitenata činili su primarni izvor financiranja, a dosegnuli su 17,9 milijardi eura. Pritom, povećanje od 449 milijuna eura ili 2,6 posto ostvareno je najvećim dijelom u depozitima stanovništva. Depoziti kreditnih institucija iznosili su 665 milijuna eura te su porasli za 530 milijuna eura ili 392,6 posto.
Istodobno, Grupa Zagrebačke banke je u prvom polugodištu 2025. ostvarila dobit poslije oporezivanja u iznosu od 305 milijuna eura, što je također na istoj razini u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. Rezultatu Grupe najviše su doprinijele Zagrebačka banka d.d., UniCredit Bank d.d. Mostar i UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Poslovni prihodi Grupe Zagrebačke banke u prvom ovogodišnjem polugodištu iznosili su 522 milijuna eura i u odnosu na isto razdoblje godinu ranije bili su veći za pet milijuna eura ili za jedan posto, dok su troškovi poslovanja iznosili 170 milijuna eura, što je na istoj razini u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Neto prihod od kamata iznosio je 344 milijuna eura, što je smanjenje za 18 milijuna eura ili pet posto, dok je neto prihod od provizija i naknada dosegnuo 123 milijuna eura te je bio veći za osam milijuna eura ili sedam posto.
Talijanska banka UniCredit, vlasnica Zagrebačke banke, također je objavila financijsko izvješće. Ona je u drugom kvartalu ove godine ostvarila neto dobit od 3,3 milijarde eura kad se uključe jednokratne stavke, što je rast za 20,7 posto na kvartalnoj i za 24,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci iznosila 6,1 milijardu eura.
Istaknuli su da su na rezultate drugog tromjesečja utjecale jednokratne stavke, uključujući one povezane s konsolidacijom vlasničkog udjela od 9,9 posto u Commerzbanku i potpunom akvizicijom zajedničkih ulaganja u području životnog osiguranja. Bez tih jednokratnih stavki, neto dobit u drugom tromjesečju iznosila je rekordnih 2,9 milijardi eura, što je porast od osam posto u odnosu na prethodnu godinu, a u prvoj polovini godine 5,7 milijardi eura.
U drugom tromjesečju 2025. ostvaren je neto prihod od šest milijardi eura, što je za sedam posto manje na kvartalnoj, a 4,7 posto na godišnjoj razini. Operativni troškovi iznosili su 2,3 milijarde eura, što je porast od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a pad za 0,3 posto u odnosu na prvi kvartal. Neto prihod od kamata pao je za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a za 2,8 posto na godišnjoj razini, na 3,5 milijardi eura, dok su prihodi od naknada iznosili 2,1 milijardu eura, uz pad za jedan posto u odnosu na drugi lanjski kvartal, a za 8,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.
Izvršni direktor UniCredita, Andrea Orcel, najavio je da se zbog dobrih financijskih rezultata za razdoblje od 2025. do 2027. planira najmanje 30 milijardi eura ukupnih isplata dioničarima, od čega najmanje 15 milijardi eura u gotovini.
Pročitajte još:
Erste banka i Raiffeisen Bank International (RBI) još uvijek nisu objavili financijska izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, ali su prema rezultatima za prvo tromjesečje ostvarile neto dobit od 62 milijuna eura odnosno 260 milijuna eura. Neto dobit Raiffeisena bila je manja za 14 posto na godišnjoj razini, a Erste banke za 6,9 posto.
Neto prihod od kamata u Raiffeisenu ostao je stabilan na 1,05 milijardi eura, dok je neto prihod od provizija porastao za osam posto, dosegnuvši 466 milijuna eura. Kod Erste banke je pak neto kamatni prihod povećan za 2,2 posto na 95 milijuna eura, dok je neto prihod od naknada i provizija zabilježio porast od 18,2 posto na 26 milijuna eura.
